Neto dobit Zagrebačke banke premašila je prošle godine 2 milijarde kuna, uz rast aktive na 132,4 milijarde kuna.

Oporavak rezultata, a riječ je o gotovo milijardu i 300 milijuna većoj dobiti (174 posto više) nego u 2020. posljedica je ubrzanja gospodarske aktivnosti, no poslovanje i dalje pod utjecajem poremećaja zbog pandemije, objavio je najveći domaći kreditor.

Rezultati su dobra vijest za dioničare posebice u okolnostima ukidanja regulatorne zabrane isplate dividendi.

Vidljiv oporavak
Oporavak je vidljiv u rastu prihoda, pa je Zaba iz osnovnog bankarskog poslovanja lani uprihodila 4,4 milijarde kuna, 22 posto više nego 2020. Troškovna strana poslovanja i dalje ostaje pod čvrstom kontrolom; s ukupno 1,57 milijardi kuna stavka troškova niža je za 17 milijuna kuna.

S tim razinama omjer troškova i prihoda iznosi 35,7 posto što Zagrebačku banku stavlja među troškovno najefikasnije domaće kreditore. Dublji pogled u prošlogodišnje rezultate bez iznenađenja otkriva nastavak snalaženja u uvjetima rekordno niske cijene novca što je svakako vrijedilo u 2021.

Prihod od neto kamata bio je niži gotovo 10 posto dosegnuvši 2,18 milijardi kuna najvećim dijelom “pod utjecajem nižih neto kamatnih marži”, objašnjava se u izvješću. Pad ključnog prihoda banka pokušava amortizirati iz ostalih izvora.

Priljevi iz provizija i naknada, lani na 1,05 milijardi kuna, veći su 9,4 posto u odnosu na 2020. Povrh toga, neto rezultat iz trgovanja na godišnjoj razini poboljšan je preko 3,5 puta, na 1,19 milijardi kuna zahvaljujući prihodima od dividendi i dobiti iz trgovanja.

Operativni rezultat Zabe (prije ispravaka i rezervacija) povećan je lani za gotovo 47 posto, na 2,7 milijarde kuna. S druge strane, remen rezervacija i troškova ispravaka vrijednosti, koji su iznosili 432 milijuna kuna, olabavljen je za preko pola milijarde kuna što se izravno odrazilo na profitnu računicu banke.

Ista razina kredita
Prema lanjskom izvješću, zasad još nerevidiranom, kreditni portfelj ostao je na približno istoj razini kao 2020., s neto kreditima i predujmovima komitentima od 67,3 milijarde kuna. Kreditne aktivnosti financiraju se najvećim dijelom iz štednih depozita kojih je krajem prosinca u Zabu bilo deponirano 107,2 milijarde kuna.

Niske kamatne stope, gotovo pri nuli za većinu oblika štednje, nastavljaju gurati dugoročnije oblike štednje u depozite po viđenju. Ne iznenađuje stoga rast a vista depozita građana i tvrtki od 8,9 milijardi kuna u protekloj godini.

Kada je u pitanju grupa Zagrebačke banke, neto dobit je na nešto nižim razinama od 1,5 milijardu kuna, 50-ak posto više nego 2020. Iz banke naglašavaju da je grupnom rezultatu najviše pridonijele domaće Zaba i UniCredit Leasing, kao i mostarski UniCredit Bank. Poslovni prihodi grupe smanjeni su na 4,7 milijardi kuna (-1,8%) dok su troškovi ostali na stabilnih 2,2 milijarde kuna.

“Smanjenje poslovnih prihoda nadoknađeno je manjim troškovima vrijednosnih usklađenja po kreditima, slijedom oporavka gospodarstva u 2021.”, ističu iz Zabe u komentaru rezultata.

“Na datum ovog izvještaja učinak COVID-19 pandemije se nastavlja. Neizvjestan je razmjer posljedica na gospodarstvo, a samim tim i na financijsku poziciju banke i buduće rezultate poslovanja”, ističu.