Kraj listopada u znaku je objava devetomjesečnih rezultata kompanija na Zagrebačkoj burzi. Vodeći predstavnici pojedinih sektora uglavnom su iskazali solidne rezultate, a dio i ne mali rast dobiti.

Traži li se zajednički nazivnik izvješća za ovu godinu onda je to utjecaj inflacije na porast prihoda od prodaje, a s druge strane na povećane rashode, posebice sirovina, materijala i energenata. Na strani rashoda inflatorni pritisci mahom se očituju i na povećanim troškovima osoblja i općenito rada, premda njihov nominalni rast u prosjeku uglavnom zaostaje za inflacijom.

Mimo općih obilježja poslovnog okruženja kompanijski rezultati odražavaju i neke sektorske specifičnosti. To se svakako odnosi na veći ili manji udjel energenata u operativnim troškovima, a u nekim branšama veću težinu ima npr. i valutna izloženost tečaju dolara.

Neke kompanije, pak, u poslovanju su nezanemarivo izložene i izravnijem utjecaju rata u Ukrajini. U izvješćima se iščitava i koliko su koje kompanije i/li sektori povećane ulazne troškove prelili na kupce, bilo da je to rezultat (ne)priuštivosti ili strateške odluke s obzirom na tržišni položaj kompanije. U svakom slučaju, poslovno okruženje danas je u pogledu upravljačkih izazova natprosječno složeno, pa do izražaja više dolazi i kvaliteta menadžmenta odnosno strategije kojima odgovaraju na specifičnosti glavnih kriznih izazova.

U turističkoj branši to se, primjerice, očituje u odlukama o ranijem zatvaranju (dijela) hotela zbog procjena rentabilnosti s obzirom na troškove energenata. Mjesecima je zbog cijena plina Petrokemijina proizvodnja gnojiva u zastoju.

Dio proizvodnih kompanija izvoznika koji je radio na tržištima Rusije, Ukrajine ili Bjelorusije proteklih je mjeseci izvještavao o premoštavanju problema koji su na njima uslijedili s izbijanjem rata.

Ono što je u recentnim izvješćima manje razvidno, ali već mjesecima jest, a bit će i nadalje, jedna od važnih preokupacija uprava u operativnom poslovanju korporativnog sektora u cjelini, izazovi su povezani s rastućim troškovima odnosno daljnjim zaoštravanjem monetarne politike i uvjeta na financijskim tržištima.

U nadolazećem razdoblju izgledni su nestabilni poslovni uvjeti, a uz nastavak natprosječnih inflatornih pritisaka te posljedično monetarno zatezanje i rast kamatnih stopa povećava se rizik gospodarskog usporavanja i mogući ulazak u recesiju odnosno stagflaciju, prevladavajuće je mišljenje analitičara.

“Već nekoliko mjeseci primjećuje se usporavanje naplate potraživanja. Vjerujem da će se rizici naplate u 2023. dodatno povećati i da će znatno veću pažnju poduzeća trebati usmjeriti na upravljanje potraživanjima i novčanim tokovima”, kaže Edin Leho, osnivač i direktor portala Fininfo.

Mnogi poduzetnici stoga, uz pojačan fokus na ugovaranje nabava zbog previranja na robnim burzama, već neko vrijeme nastoje “preduhitriti” očekivani rast kamata. To se jasno vidi iz podataka HNB-a o potražnji poduzeća za kratkoročnim kreditima, za obrtna sredstva. Prema najnovijem Biltenu HNB-a, u kolovozu je dodatno osnaženo ubrzanje godišnjeg rasta kredita poduzećima (sa 15,7% u srpnju na 17,2% u kolovozu u odnosu na isti lanjski mjesec). “Pritom je potražnja za kreditima i dalje zamjetno povećana zbog poskupljenja uvoznih energenata i sirovina te povećanja troška njihove nabave kao i nastojanja poduzeća da se zaduže prije nego što se pooštre uvjeti financiranja”, navodi HNB. Uspoređujući devet mjeseci ove i prošle godine u Erste banci kažu kako je u poslovanju s gospodarstvom banka ove godine plasirala 12 posto više kredita.

Pad profitabilnosti

Kako bilo, dio kompanija već ove godine bilježi osjetan pad profitabilnosti. U Atlanticu, primjerice, u devet mjeseci su na gotovo 11% većim prodajnim prihodima ostvarili operativnu dobit EBITDA od 532 milijuna kuna – petinu manje nego u istom lanjskom razdoblju, a iskazana neto dobit manja je za gotovo trećinu. Unatoč dominantnom tržišnom položaju u nekim od svojih glavnih proizvodnih segmenata, samo dio rasta ulaznih troškova odlučili su preliti na prodajne cijene. “Ove je godine došlo do značajnih poskupljenja velikog dijela sirovina i pakirnog materijala, logističkih i drugih usluga te energenata, koja smo samo djelomično kompenzirali povećanjem prodajnih cijena, jer smatramo primjerenim da u uvjetima visoke inflacije i snažnog udara na životni standard naših potrošača značajan dio toga sami apsorbiramo”, navodi se u izvješću. Čelnik Atlantica Emil Tedeschi očekuje da će nastavak problema u dobavnim lancima, rast kamatnih stopa, rekordna inflacija te globalna neizvjesnost “odgoditi očekivani početak oporavka profitnih marži na 2024.

Samo djelomično rast ulaznih troškova očito su na prodajne cijene svojih proizvoda prenijeli i u Krašu. Prihode od prodaje u odnosu na prvih devet mjeseci 2021. na razini Grupe povećali su 8,7%, na 808 milijuna, dok je količinska prodaja povećana 2 posto. Na kraju je kompanija iskazala nešto više od 36 milijuna kuna neto dobiti, 6% više nego lani. Adris grupa izvijestila je o 15-postotnom rastu ukupnih prihoda, koji su do kraja rujna dosegnuli 5,2 milijarde kuna, s tim da su prihodi bili nešto ispod pet milijardi, čime su u odnosu na lani povećani 18 posto. EBITDA je na razini grupe povećana 10 posto, na 1,17 milijardi kuna, a za nešto većih 17 posto (na 705) veća je iskazana neto dobit. Očekivano, rast je najviše povukao turistički segment s čak 42-postotnim rastom prihoda.

Upravljanje novčanim tijekom

A iako su u Ini, primjerice, već s obzirom na (energetski) sektor izvijestili o snažnim rezultatima poslovanja, iz Uprave ističu kako je novčani tijek iz poslovnih aktivnosti kompanije niži u odnosu na 2021., dijelom zbog značajnih ulaganja, a dijelom zbog velikih potreba za radnim kapitalom.

U Upravi ističu i kako je “nezahvalno je predviđati što će budućnost donijeti jer nestabilna tržišta, regulatorne mjere koje je teško predvidjeti, rastuća inflacija i izgledna recesija donose višu razinu neizvjesnosti”.

S tim se zasigurno slažu i u sektorima kojima je inflacija općenito, a naročito cijene energenata, ove godine nije pogodovala rezultatima.