S uvođenjem eura u Hrvatskoj, na čiji je put ozbiljan iskorak bio ulazak u Europski tečajni mehanizam u srpnju, nestat će (ili se bitno smanjiti) valutni i kreditni rizici, a imovina mirovinskih fondova postati bitno likvidnija. Moglo se to čuti s trećeg ‘Financial Bruncha’ Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) na temu eura. “Imovina obveznih mirovinskih fondova polako prerasta domaće tržište kapitala, posebno u pogledu ograničenja valutne izloženosti. Imovina obveznih mirovinskih fondova je od 2010. do danas narasla za 216% dok je BDP kumulativno narastao za 11%”, ilustrirao je voditelj upravljanja imovinom u Raiffeisen mirovinskom društvu Ivan Grbac.

“Već 2021. bit ćemo iznad tržišne kapitalizacije trgovanih dionica na Zagrebačkoj burzi”, rekao je on, poručivši da su aktivnosti mirovinskih fondova doprinijele razvoju domaćeg tržišta obveznica, što je i bila jedna od njihovih zadaća, a to je utjecalo i na promjenu valutne strukture obvezničkog duga Hrvatske. Iduća faza je uvođenje zajedničke europske valute. Ulazak Hrvatske u europodručje, društvo 19 zemalja EU s platežnim sredstvom eurom šira je priča od samog smanjenja valutnog rizika, premda je to sigurno jedna od najvećih prednosti. Iz perspektive voditelja upravljanja imovinom u mirovinskim fondovima ulazak u eurozonu znači i bitno likvidniju imovinu. “Uvođenje eura ne znači da će mirovinski fondovi smanjiti ulaganje u Hrvatskoj već se time otvara prostor da višak, odnosno rast imovine mirovinskih fondova iznad rasta domaćeg kapitala i tržišta bude uložen na inozemnim tržištima čime se postiže diverzifikacija”, smatra Grbac. Samo vrijeme ulaska u eurozonu je, kaže, bitno, jer je termin ulaska u tečajni mehanizam bio vrlo povoljan.

“Ako baš moramo procijeniti smanjuje li se ili raste kreditni rizik ulaskom u eurozonu, mislim da je odgovor već ponudio Fitch koji je u zadnjoj reviziji rejtinga napisao da bi ulazak u eurozonu povećao hrvatski rejting za dvije razine”, zaključio je. Ulaganja mirovinskih fondova bit će sutrašnje mirovine današnjim radnicima koji štede u drugom (manji dio i u trećem stupu). To znači da će dugoročne obveze fondova (za isplatu mirovina) biti namirene u euru, naravno, uvede li ga Hrvatska u planiranim rokovima, što je teoretski najranije moguće 2023.

“Što se tiče internacionalizacije portfelja, ona je većim dijelom već u tijeku, pogotovo zadnje dvije godine”, rekao je Gordan Šumanović, član Uprave Raiffeisen mirovinskog društva. Da je oko valutnog rizika u dugom roku sve jasno jer će se ta varijabla eliminirati, istaknuo je ekonomist Velimir Šonje, no postavlja pitanje što znači sam ulazak u tečajni mehanizam. Smatra da se središnji paritet (određen na razini 7,5345 kuna za 1 euro uz standardni raspon fluktuacije ±15%, op.a.) može mijenjati nakon ulaska u ERMII i prije uvođenja eura, premda upozorava da se to dosad zbllo samo u Slovačkoj.

Šonje smatra da će Hrvatska u srednjem roku biti pod ogromnim pritiskom u smjeru jačanja kune zbog milijardi eura koje bi se mogle početi slijevati u financijski sustav od iduće godine te potrajati do samog uvođenja eura. “Vezano uz kreditni rizik u srednjem i dugom roku uvođenje eura je pozitivno u pogledu smanjenja kreditnog rizika i konvergencije premija rizika. Kratkoročno su moguće povremene oscilacije”, poručio je Šonje.