Nakon velikog zarona tjedan ranije, cijene nafte u proteklih sedam dana nadoknadile su sve gubitke nailaskom uragana Ida.

Cijene nafte na svjetskom tržištu prošloga su tjedna porasle više od 10 posto, što je njihov najveći tjedni skok u više od godinu dana jer je zbog uragana Ida zatvoren veliki dio proizvodnje nafte u Meksičkom zaljevu.

Cijena barela na londonskoj burzi skočila je prošloga tjedna 11,5 posto, na 72,70 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 10,3 posto, na 68,75 dolara.

Ugašena proizvodnja

Najveći tjedni skok cijena od lipnja prošle godine, čime su nadoknađeni svi gubici od prethodnoga tjedna, kada su cijene pale oko 9 posto, ponajviše je posljedica zatvaranja proizvodnje u Meksičkom zaljevu zbog opasnosti od uragana Ida.

Naftne kompanije počele su u četvrtak evakuirati radnike s platformi, a u petak je bilo ugašeno već 59 posto proizvodnje u Meksičkom zaljevu. U zaljevu se proizvodi 17 posto američke sirove nafte i 5 posto prirodnog plina.

K tome, uz obalu je smješteno više od 45 posto ukupnih američkih rafinerijskih kapaciteta. “Trgovci energentima podižu cijene nafte, predviđajući poremećaje u proizvodnji u Meksičkom zaljevu, ali i zbog sve raširenijih očekivanja da bi se OPEC+ mogao oduprijeti zahtjevima za povećanjem proizvodnje, s obzirom na utjecaj delta soja na potražnju za sirovom naftom u posljednje vrijeme”, tumači Edward Moya iz OANDA-e.

Washington je nedavno pozvao Organizaciju zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezine saveznike predvođene Rusijom da povećaju proizvodnju kako oporavak svjetskog gospodarstva ne bi došao pod znak pitanja.

OPEC+ trebao bi se sastati 1. rujna i razgovarati o proizvodnoj politici. Podršku cijenama pružio je prošloga tjedna i pad vrijednosti dolara prema košarici valuta jer to znači da je nafta jeftinija za imatelje ostalih važnijih svjetskih valuta.

Tjedan prije oštri pad

Tjedan dana prije cijene su nafte oštro pale jer se sve više država u svijetu suočava s rastom broja novozaraženih koronavirusom, zbog čega ograničavaju putovanja u nastojanju da suzbiju širenje pandemije.

Zbog toga se trgovci plaše slabljenja potražnje za gorivom, nakon što je cijelog ljeta rasla. S druge strane, proizvodnja u SAD-u raste. U petak je kompanija Baker Hughes objavila da je u kolovozu broj aktivnih bušotinskih postrojenja u SAD-u porastao za njih 25, na ukupno 410, što je najveći rast tog broja od siječnja.

Pojeftinjenje nafte nastavljeno je i u ponedjeljak, pa se barelom Brent nafte trgovalo po 72,49 dolara. Cijene američke WTI nafte pale su 0,7 posto dosegnuvši 68,24 dolara.

Podsjetimo, tijekom ove godine cijena barela Brent nafte skočila je za 40 posto, podržana s jedne strane smanjenjem proizvodnje, a s druge rastom potražnje gospodarstva koja se oporavljaju od koronakrize.