Imovina raste, konsolidacija društava za upravljanje je pri kraju, ali promjene regulative donose veće troškove domaćoj fondovskoj industriji.
Nakon što su prošle godine osnovana četiri nova otvorena UCITS investicijska fonda čime njihov broj raste već treću godinu zaredom, siječanj je donio još jedan novi fond, ali i novo društvo za upravljanje. Odobrenje za rad dobio je fond ZB COUL 2024 te društvo Real Capital Asset Management koje će se baviti upravljanjem alternativnim investicijskim fondovima.
Dvostruko više
Prošlu je godinu domaća fondovska industrija zaključila s 95 UCITS fondova te nepromijenjenim brojem društava za upravljanje tom vrstom fondova, njih 14. Podsjetimo, kontinuirani pad broja društava s njih 39 započeo je 2009. godine, a zaustavljen je tek 2016. godine. No, zato se imovina od kraja 2008. udvostručila, pa je krajem 2017. u fondovima ležalo 18,5 milijardi kuna. Znači li to da je upravljanje fondovima opet postalo dobar biznis u Hrvatskoj?
18,5 mlrd.
kuna iznosila je imovina fondova krajem 2017.
"Biznis s fondovima je uvijek dobar ako upravljate dovoljno velikom imovinom za pokrivanje troškova i ostvarivanje zadovoljavajuće dobiti. S obzirom na to da se regulativa nadograđuje i zahtjevi regulatora proširuju, troškovi rastu, pa se može dogoditi da neko od društava odluči potražiti strateškog partnera", ističe Iztok Likar, analitičar Hrportfolija. "Upravljanje fondovima se dosad pokazalo kao jako živa grana financijske industrije u pogledu akvizicija zbog troškova, promjena strategija vlasnika i kadrovskih zahtjeva. Moguće da je konsolidacija pri kraju, iako pojedini slučajevi pripajanja nisu isključeni", ocjenjuje Likar.
Nove strategije
S promjenom tržišnih okolnosti i u želji da se ulagateljima ponude raznovrsniji, noviji i inovativniji proizvodi, struktura strategija fondova znatno se promijenila u posljednjih nekoliko godina, kaže Hrvoje Krstulović, predsjednik Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima. "Interesantno je napomenuti da se povećava broj društava za upravljanje alternativnim fondovima. To upućuje na povećanje broja fokusiranijih ulagatelja", kaže Krstulović.
Hrvatski sektor fondovske industrije postaje sve zreliji, ponuda se povećava, usluga se proširuje i približava samim ulagateljima, dodaje Krstulović. Iztok Likar smatra kako fondovska industrija ima ogroman potencijal. "Očekujem da će najznačajniji udio u rastu imovine u narednim godinama imati obveznički fondovi", zaključuje Likar.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu