Premda su banke zbog krize u Agrokoru objavile tri puta manju dobit nego lani, tek 448 milijuna kuna u usporedbi s milijardu i pol, iz Hrvatske udruge banaka (HUB) poručili su da je sustav stabilan i rekordno kapitaliziran, a problemi posrnulog koncerna samo doveli do pada loših kredita.

“Kriza u Agrokoru samo je zaustavila pad loših kredita koji se nije znatno povećao; tek s 13,8 posto na 13,9 posto, pri čemu je omjer u sektoru stanovništva nastavio padati s 10,3 na 10,1 posto”, ističe HUB u najnovijoj publikaciji Pregled.

Deset banaka u minusu

“Može se zaključiti da kriza u Agrokoru ne ostavlja značajan trag na rezultatima i stabilnosti banaka koje su i dalje visoko likvidne, kapitalizirane i sposobne za adekvatan odgovor na naraslu potražnju za kreditima”, zaključuju. Na operativnoj razini poslovanje banaka u prvom tromjesečju ostalo je nepromijenjeno, no rezervacije su srušile konačni rezultat. Deset banaka završilo je kvartal u minusu kumuliravši 357,5 milijuna kuna gubitka.

Najviše rezervacija, 800 milijuna kuna, izdvojila je Zagrebačka banka i posljedično imala gubitak od gotovo 230 milijuna kuna.

Pad profitabilnosti

Zajedno s rezultatom, u prvom kvartalu godine pali su i pokazatelji profitabilnosti svih banaka koji se računaju na temelju posljednja četiri tromjesečja: povrat na prosječnu aktivu sustava iznosio je 1,1 posto, a povrat na prosječni kapital 7,9 posto.

Povećani troškovi rezervacija erodirali su dobit, no barem zasad, većina banaka u prosjeku je uspjela održati pozitivno poslovanje. Iz HUB-a napominju da o otpornosti sustava na šokove poput Agrokora svjedoči i podatak o novom rekordu stope adekvatnosti kapitala od 23,1 posto.

Podsjetimo, viceguverner HNB-a za superviziju Damir Odak, prošlog je tjedna Poslovnom dnevniku rekao da u operativnom rezultatu nema iznenađenja, te da su rezervacije provele neke banke, a neke će to tek učiniti. Iskazani gubitak, istaknuo je, “ne znači nužno da je neka banka i najlošija, već da je bila opreznija”. “Kod nekih banaka mogu se očekivati promjene u operativnom poslovanju, a radi se o onima koje su imale velik udio profitabilnih poslova s Agrokorom. No, u cjelini bankarski sustav može podnijeti 100 posto otpisa kredita povezanih s koncernom bez da ijedna značajnija domaća banka postane insolventna”, poručio je tada Odak.

Prodaje portfelja

Kapitaliziranost nije i jedini rekord s kojim se banke mogu pohvaliti. Omjer operativnih troškova i dohotka, tzv. cost income ratio, od prošle godine nalazi se u brzom padu i krajem ožujka dosegnuo je 43,9 posto što je povijesni minimum, ističe se u analizi. Inače, poslovanje početkom 2017. obilježili su visoka likvidnost u sustavu te smanjenje aktive zbog prodaja portfelja. Nakon što je prošle godine prodano 5,9 milijardi kuna loših kredita, u tri ovogodišnja mjeseca iz knjiga je izbrisano još milijardu kuna. Sa smanjenjem bilance bankarskog sustava (ukupni kredit bili su 1 posto manji u travnju na godišnjoj razini) manja je i potreba za izvorima. Posljedično, nastavio se pritisak na pad kamatnih stopa, a smanjena je i potreba za inozemnim financiranjem. Udio inozemne pasive pao na povijesni minimum do 7,8 posto, a u protekle dvije godine inozemni dug sektora srezan je za 3,7 milijardi eura.

Vrijedi istaknuti i najnoviji trend, a to je da se oporavak kreditiranja, od sredine prošle godine prisutan kod tvrtki, konačno proširio i na segment građana s godišnjim rastom od 0,2 posto u travnju. “To je prva zabilježena stopa rasta ovako definiranih kredita stanovništvu od lipnja 2015., a povoljni trendovi mogu se objasniti iščezavanjem učinaka konverzije kredita u švicarskom franku koji su obilježili početak 2016. godine”, kažu u Hrvatskoj udruzi banaka.