Unatoč optimizmu vladajućih koji i dalje u ovoj godini očekuju ekonomski rast, vodeći analitičari ne dijele taj stav. Trinaest panelista u svibanjskoj publikaciji FocusEconomics Consensus Forecast Eastern Europe (www.focus-economics.com) ponovno je naniže korigiralo prognozu za 2013. i sada očekuju pad domaće ekonomije od 0,6 posto. Oporavak je predviđen tek u godini iza ove kada bi stopa rasta BDP-a mogla dosegnuti 1,2 posto.
0,7posto
rasta BDP i dalje očekuje Vlada ove godine
Manji deficit
Premda ekonomski pokazatelji nesumnjivo ocrtavaju kontinuirano pogoršanje, pa je uoči polovice godine već jasno da u njoj neće biti oporavka, Banski dvori računaju na rast od 0,7 posto. Na tom očekivanju Vlada je napravila rebalans proračuna smanjivši prihodnu stranu i potrošnju čime je skromnije zacrtala budžetski deficit na 3 posto BDP-a u usporedbi s ranijim manjkom od 3,2 posto BDP-a. Doduše, optimizam politike mogao bi se relativno brzo ohladiti nakon što završe lokalni izbori kada bi i Vlada priljeve u proračun mogla svesti u realnije i kredibilnije okvire.Od trinaest banaka i analitičkih kuća od čijih se prognoza formira konačni konsenzus FocusEconomicsa, samo jedna je prognoza, ona od JP Morgana je optimistična s očekivanjem rasta od 0,5 posto. Svi ostali očekuju ekonomski pad, među kojima najcrnju prognozu od minus 0,8 posto imaju dvije bankarske grupacije koje posluju u Hrvatskoj – Erste grupa i UniCredit. Pogled u 2014. nešto je svjetliji; ako se rast i dogodi bit će umjerenim stopama blizu jedan posto. JP Morgan predvodi u optimizmu i za 2014. godinu prognozirajući 1,8 posto rasta. Osim te banke, podloga za izradu publikacije dali su Capital Economics, Deutsche Bank, Erste Bank, OTP, Rai-ffeisen i UniCredit, kao i EIU (Economist Intelligence Unit), Experian, Ekonomski Institut Zagreb, ING, Intercapital i Bečki institut za međunarodne ekonomske studije.
Nijansu bolje
No, kao što su nedavno primjetili analitičari Hrvatske narodne banke, pojavili se i prvi sramežljivi znakovi poboljšanja. U ožujku je industrijska proizvodnja, jedna od sastavnica BDP-a, porasla 4,1 posto na godišnjoj bazi čime je okrenut 4-postotni pad iz veljače. Veća industrijska proizvodnja posljedica boljih rezultata u području električne energije, plina i klimatizacije. Na mjesečnoj razini industrijska proizvodnja bilježi rast od dva posto nakon 2,9 postotnog pada iz veljače. Zahvaljujući godišnjem porastu trend se popravio pa je prosječni godišnji pad od 4,6 posto ublažen na 3,5 posto u ožujku. Do kraja godine industrijska proizvodnja trebala bi završiti oko nule što je za nijansu bolje od ranijih procjena, a 2014. bi trebala donijeti njezino povećanje na 2,3 posto. Opća razina cijena porasla je u ožujku za 0,3 posto u odnosu na mjesec ranije zahvaljujući većim cijenama odjeće i obuće, kao i transporta. Unatoč mjesečnom rastu inflacija je na godišnjoj razini usporila sa 4,9 posto u veljači na 3,7 posto u ožujku. I najnovije brojke za travanj koje je Državni zavod za statistiku objavio u srijedu, pokazuju nastavak trenda usporavanja na 3,3 posto. S druge strane, temeljni indeks potrošačkih cijena, koji ublažava utjecaj (pre)volatilnih kategorija poput cijena svježe hrane i energije, u mjesec dana je zabilježio rast od 0,7 posto. Do kraja godine panelisti inflaciju vide na razini od 2,8 posto, jednako kao i prošlog mjeseca, odnosno 2,3 posto u 2014. godini.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Analiticari HNB-a su zakljucili da se javljaju prvi znakovi oporavka jer je eto industrijska proizvodnja visa nego u 2012 zbog povecane proizvodnje elektricne energije.
Ovaj ozujak je bio puno hladniji nego prosli i sa puno vise padalina. To je sve doprinjelo rastu proizvodnje elektricne energije. Da su meteroloski uvjeti bili jednaki industrijska proizvodnja bi vjerojatno opet pala.
U pravu si, tocno tako. Mislim da je recesija moguca i slij godine, a oporavak osobne potrosnje je jos jako, jako daleko.
Hrvatska ce postati bolesnik EU, i na sigurnom je putu da postane najsiromasnija zemlja EU.
Nakon pada GDPa, koji ce se pribliziti 20%, jos veci problem je rast koji dolazi. A on, sa 1-2%, nece moci smanjiti nezaposlenost, i omca dugova ce nas nastaviti ubijati. Kad zavrsi rasprodaja, pitanje je sto cemo dalje.
Biti cemo textbook primjer potpunog economic failurea i drasticne deindustrijalizacije. Nazalost. Tko zeli konobariti na Jadranu za 3-4 soma, ce ostati ovdje, ostali otici.
Uz jako mali natalitet, i snazno iseljavanje, uopce se ne vidi kraj rastu nezap.
Vlast manipulira brojkama o emigraciji, da se prikrije stvarno stanje potpune propasti.
Analiticari HNB-a su zakljucili da se javljaju prvi znakovi oporavka jer je eto industrijska proizvodnja visa nego u 2012 zbog povecane proizvodnje elektricne energije.
Ovaj ozujak je bio puno hladniji nego prosli i sa puno vise padalina. To je sve doprinjelo rastu proizvodnje elektricne energije. Da su meteroloski uvjeti bili jednaki industrijska proizvodnja bi vjerojatno opet pala.
Uključite se u raspravu