Ulaskom u Europsku uniju, Hrvatska ulazi u jedinstveno carinsko područje te će se izvozom smatrati transakcije s "trećim zemljama", dok će se transakcije sa zemljama članicama EU smatrati stjecanjem unutar EU."Od trenutka pristupanja EU sva plaćanja u eurima prema državama članicama EU i unutar granica Hrvatske izvršavat će se najkasnije do kraja sljedećeg radnog dana, dok je trenutno taj rok najkasnije do kraja četvrtog radnog dana za nacionalne platne transakcije odnosno do kraja trećeg radnog dana za međunarodne platne transakcije", objašnjava Jasmina Kajtezović iz TPA Horwatha.
2011.godine
Zakon o deviznom poslovanju usklađen je s Europskom unijom
Ističe da rokovi izvršenja transakcija za sve druge valute i nadalje ostaju do kraja trećeg, odnosno četvrtog radnog dana, uz mogućnost da pružatelji platnih usluga imaju različite naknade za provođenje takvih transakcija.Dakle, glavne promjene za izvoznike prilikom ulaska u EU odnose se na otvaranje tržišta i izjednačavanja nacionalnog platnog prometa u stranoj valuti s prekograničnima u istoj valuti i vrijednosti."Najveća prednost je upravo skraćivanje roka odobrenja banke primatelja sredstava. Do ulaska u EU taj rok (tzv. datum valute plaćanja) za međunarodna plaćanja je datum izvršenja + 3. Nakon 01.07. kod prekograničnih platnih transakcija te nacionalnih platnih transakcija u eurima rok za odobrenje računa pružatelja platnih usluga primatelja plaćanja (banke korisnika plaćanja) mora biti odobren najkasnije do kraja slijedeće radnog dana od dana izvršenja plaćanja", objašnjavaju u Hypo Alpe Adria banci.
Erste banka
S obzirom da se proces prilagodbe nacionalnog zakonodavstva odvijao i ranije, bitno je naglasiti da se samim ulaskom Hrvatske u EU neće puno toga promijeniti
Prilagodba zakona
S bankarskog kuta gledanja, od srpnja ključnom se može ocijeniti i sloboda kretanja kapitala koja uključuje mogućnost otvaranja računa u inozemstvu, odobravanje kredita nerezidentima, iznošenje gotovog novca iz zemlje te poslovanje s financijskim institucijama iz EU bez ograničenja."S obzirom da se proces prilagodbe nacionalnog zakonodavstva odvijao i ranije, bitno je naglasiti da se samim ulaskom Hrvatske u EU neće puno toga promijeniti. Dobar primjer je Zakon o deviznom poslovanju koji je navedene promjene uveo 1. siječnja 2011. Navedenim zakonom je ukinuta razlika između rezidentnog i nerezidentnog računa, a također više nema posebnih deviznih i kunskih računa, nego sve pravne osobe imaju jedinstveni transakcijski račun. Kao što europske tvrtke bez zapreke mogu otvarati račune u hrvatskim bankama, tako i hrvatske tvrtke to mogu napraviti u zemljama Europske unije", kažu u Erste banci. Ulaskom Hrvatske u EU je obvezna i primjena IBAN konstrukcije transakcijskih računa za izvršavanje svih platnih transakcija."Nadalje, izjednačavaju se naknade platnog prometa za transakcije u valutama zemalja članica na način da naknade za prekogranična plaćanja moraju biti jednake naknadama za odgovarajuća nacionalna plaćanja iste vrijednosti u istoj valuti. Također, s ciljem smanjenja troškova koje poduzetnici imaju u poslovanju s inozemstvom, ukida se obveza vođenja nadzorne knjige o tekućim poslovima s inozemstvom, dok će vođenje nadzorne knjige o kapitalnim poslovima s inozemstvom i dalje biti obavezno", ističu u Hrvatskoj poštanskoj banci.
Nema brzog pojeftinjenja
EU će donijeti određene konkurentske pritiske što će u konačnici ići u korist klijentima u vidu još bolje kvalitete i šire palete usluga, kažu bankari."Međutim, domaće banke i dalje će biti dominantni igrači zbog dobrog poznavanja lokalnog tržišta i potreba klijenata", ističu u Ersteu. Dakle, do pojeftinjena trasfera novca, ovisno o valuti, neće doći tako brzo. Očekuje se da će ulaskom u EU i potom očekivanog pristupanja SEPA-i (Single Euro Payment Area) koje bi se trebalo dogoditi 31. listopada 2016. transfer novca pojeftiniti – ali samo za plaćanja unutar EU i samo u eurima."Već od 01.07. 2013. pružatelji platnih usluga iz Hrvatske trebaju izjednačiti naknade za plaćanja i naplate u eurima koje primjenjuju u nacionalnom platnom prometu s naknadama koje se primjenjuju za istovrsna plaćanja/naplate u euru u prekograničnom platnom prometu. I Privredna banka Zagreb radi na potrebnom usklađenju tarife", kažu u toj banci. Stoga će naknada za početak biti na razini sadašnje ili nešto niža za plaćanja i naplate u eurima. Važeća tarifa naknada HPB-a za plaćanje prema inozemstvu je 0,25 posto od iznosa, minimalno 100 kuna, a maksimalno 3500 kuna, neovisno o zemlji prema kojoj se vrši plaćanje.
Naknade
Iste cijene za transfer novca unutar EU
Naknade za prekogranična plaćanja regulira Uredba 924/2009. "Primjerice: elektronički euro transfer prema domaćoj banci treba imati istu naknadu kao i euro transfer prema banci u bilo kojoj zemlji članici EU-a. S obzirom da Uredba ne propisuje iznose naknada, isto podrazumijeva promjene cjenika banaka, a utjecaj na cijene se tek treba vidjeti", kažu u SG-Splitskoj banci. Ističu da nacionalni odbor za platni promet u tijeku je s definiranjem okvira SEPA projekta u Hrvatskoj. "Pristup SEPI podrazumijeva promjene u procesnim aktivnostima, investicije u dogradnju sustava, testiranja i obuku kadrova, informiranje klijenata i javnosti. Mogućnost SEPA plaćanja će imati utjecaj na sniženje cijena transfera, ali kako je projekt tek u inicijalnoj fazi, teško je predvidjeti koliko", poručuju iz SG-Splitske banke.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu