Koliko u Hrvatskoj zapravo iznose ‘private equity’ i ‘venture capital’ ulaganja? Brojke su različite i kreću se od lanjskih 439 milijuna eura do čak milijardu eura. Konzervativna procjena bliža je donjoj granici raspona, ali kada se gledaju formalno samo one kompanije sa sjedištem u Hrvatskoj što je za startup zajednicu i društvo u cjelini manje važno.

“Invest Europe kao krovna organizacija svih nacionalnih ‘private equity’ i ‘venture capital’ asocijacija ima konzervativniju metodologiju izračuna ulaganja koja uzima u obzir isključivo kompanije koje imaju svoje sjedište i aktivnost u Hrvatskoj te ne uzima u obzir komponentu eventualnog bankarskog duga koji se nalazi u toj samoj kompaniji.

Postoji i izračun koji uključuje taj bankarski dug, jer se vrlo često pojavljuje kod ‘private equity’ transakcija, a može činiti i više od polovice ukupnog financiranja koje je dogovoreno u pojedinoj transakciji, ponekad čak i 70 posto.

Postotak može biti i veći kad se radi o preuzimanju kompanija, dok nije toliko česta pojava u venture capital ulaganjima”, pojašnjava Mirna Marović, predsjednica Hrvatske private equity i venture capital asocijacije (CVCA).

Teritorijalni limit
Prema statistikama Invest Europea Hrvatska je lani prikupila 439 milijuna eura rizičnog kapitala od čega najveći dio otpada na tzv. ‘growth capital financiranje’ od 410 milijuna eura. Razlozi za suzdržaniju procjenu ne leže isključivo u teritorijalnom limitu na sjedište i aktivnosti tvrtke na području Hrvatske i u isključenju bankarskog duga, nego i u činjenici da Invest Europe kao krovno udruženje prikuplja podatke dobrovoljnoj bazi.

Mnoge uspješne hrvatske kompanije vrlo često odlučuju formalno sjedište premjestiti u neku od zemalja koje su investitorima privlačnije. Tako imamo hrvatske startupove koji u potpunosti sa svojim osnivačima i razvojnim timovima djeluju u Hrvatskoj, ali formalno sjedište imaju u Velikoj Britaniji, Irskoj ili SAD-u. Uključimo li ih u izračun ukupnih investicija samo ‘venture capital’ ulaganja u 2022. iznose respektabilnih 985 milijuna dolara.

Pri tome se po svom volumenu izdvajaju dvije transakcije, a obje se odnose na Matu Rimca i Rimac Grupu. Radi se 500 milijuna dolara ulaganja koje su predvodili SoftBank Technology Vision Fund II te Goldman Sachs Asset Management u kojem su sudjelovali postojeći VC investitori Investindustrial i Porsche Ventures.

I u toj transakciji pretpostavlja se da je dio komponente bio bankarski dug. Prije toga u travnju 2022. prikupio je još 120 milijuna dolara financiranja od Investindustriala pa je samo Rimac u prošloj godini prikupio 620 milijuna eura postavši ‘jednorog’ čija je vrijednost u lipnju procijenjena na 2,7 milijardi eura.

Venture capital ulaganja obuhvaćaju sva financiranja od rane do kasne faze razvoja koja graniči s ‘growth’ kapitalom. Prema Startup Reportu u prošloj godini bilo je i drugih većih i važnih transakcija. Fonoa je prikupio 60 milijuna eura, no službeno je registriran u Irskoj. Početkom prošle godine Cognism je kao britansko-hrvatski startup prikupio 87,5 milijuna dolara. Formalno sjedište tvrtke je u Londonu, ali jedan od suosnivača Stjepan Buljat i veliki dio razvojnog tima djeluje u Hrvatskoj. Tu je i PlanRadar sa sjedištem u Beču s prikupljenih 69 milijuna eura.

Svi ti primjeri pokazuju da je u svijetu startupova teško razgraničiti što je hrvatski startup, to više što u ‘venture capital’ industriji startupovi i scaleupovi od početka moraju biti stvoreni za globalno tržište. To vrijedi i za sve u Srednjoj i Istočnoj Europi, pa u konačnici petina njih nakon prikupljenog prvog milijuna eura premjeste sjedište i olakšaju si buduće runde financiranja.

“Granica između onoga što se smatra hrvatskim kapitalom i onoga što je strana kompanija nije toliko jasna, ali time se ne moramo zamarati niti strahovati za hrvatsko gospodarstvo. Taj kapital u svakom slučaju pokreće motore ekonomije jer u većini slučajeva razvojni tim i cjelokupan razvoj te kompanije, uključujući i osnivače, ostaju vezani za Hrvatsku i transformiraju naše gospodarstvo u poželjnom smjeru i koje volimo opisati kao ‘high skill, high tech i high wage’” pojašnjava Marović.

Čak i konzervativna procjena nudi razloge za optimizam i potvrđuje značajan rast tržišta jer su prema istoj metodologiji ulaganja u 2021. iznosila 320 milijuna eura, u pandemijskoj 2020. godini 135 milijuna eura, u 2019. godini 95 milijuna eura, a u 2018. značajno manjih 81 milijun eura. Radi se o složenoj godišnjoj stopi rasta od 40% što upućuje na eksponencijalni rast.

Eksponencijalni rast
U kontekstu udjela PE i VC ulaganja u ukupnom BDP-u, stojimo još bolje. U prošloj godini Hrvatska je prikupila 0,65% svog BDP-a i po čemu je jedina europska zemlja uz Estoniju koja je uspjela prikupiti nešto više od europskog prosjeka od 0,638%. Estonija je neprikosnoveni lider s prikupljenih 1,270% BDP-a. Sve ostale zemlje Srednje i Istočne Europe su daleko ispod tog prosjeka s tek 0,131% BDP-a. Hrvatska je, dakle, pet puta bolja od prosjeka regije i mrvicu bolja od Europe, što je rijetkost u drugim ekonomskim pokazateljima.

Donedavno su PE i VC aktivnosti u Hrvatskoj bile u povojima, a u zadnjih pet godina bilježi eksponencijalni rast. Za to su zaslužna dva čimbenika; prvi je formiranje vrlo jakih lokalnih fondova koji prvi prepoznaju prilike za ulaganje, a drugi je stasavanje generacije poduzetnika osnivača koji su sami uspješno razvili vlastite kompanije.

Društveni učinak toga se ne mjeri samo uspješnim financijskim pokazateljima nego i činjenicom da je upravo ta industrija dokazala da je u Hrvatskoj moguće stvoriti globalno
uspješnu kompaniju i u svojoj kategoriji biti među najboljima u Europi.