Što duže, to bolje – ovogodišnji je moto globalnih ulagača u obveznice s obzirom na veliku potražnju za dugom koji do iskupa broji nekoliko desetljeća.
Kako podsjeća Financial Times, kada je Austrija prije dvije godine prikupila 3,5 milijardi eura prodavši stoljetnu obveznicu koja dospijeva 2117. godine uz prinos od svega 2,1 posto, dio globalne financijske zajednice bio je u najmanju ruku začuđen. Ta je skupina smatrala tko uopće uoči ciklusa globalnog povećanja kamatnih stopa želi imati dužničku vrijednosnicu u portfelju koja donosi maleni prinos, a povrat posuđenog novca obećava za čak stotinu godina.
66 posto
povrata ove godine bilježi stoljetna austrijska obveznica
Danas za tom austrijskom obveznicom vlada još snažniji interes. Naime, stoljetna obveznica bilježi jednu od najboljih izvedbi među financijskom imovinom u ovoj godini, s ukupnim povratom od 66 posto od kraja prošle godine. Gotovo polovica tog povrata ostvarena je od lipnja kada je Beč prikupio još milijardu eura dodatnom tranšom te obveznice uz još mršaviji prinos od 1,2 posto. Podsjetimo, globalno obvezničko tržište ove godine proživljava pravu renesansu, a koja se odrazila i na naše državne obveznice s obzirom da je prinos na 10-godišnja izdanja na najnižoj razini ikada, oko jedan posto.
Susjedna Slovenija bilježi još bolje rezultate s obzirom da je prošlog tjedna njezina 10-godišnja obveznica prinosom zaronila u negativni teritorij. No, izdanja dužih rokova dospijeća ove godine donose izraženo visoku zaradu ulagačima. Razlog je što kod obveznica s jako dugim rokom dospijeća čak i mali pad prinosa donosi veliki skok cijene. Primjerice, njemačka 30-godišnja obveznica čiji je prinos nedavno zabilježio negativnu vrijednost za ovu godinu bilježi skok cijene od 28 posto.
Vlasnici britanske 50-godišnje obveznice bilježe porast vrijednosti svog ulaganja od 22 posto. Glavni kupci takvih obveznica su mirovinski fondovi i osiguravajuća društva. Kako je za britanski medij izjavila Lyn Graham-Taylor, analitičarka Rabobanka, ulaganje u obveznice dugih rokova dospijeća način je izražavanja "snažnog stava da će kamatne stope biti još niže". Naravno, ta logika djeluje i kao mač s dvije oštrice: ako se kamatne stope počnu povećavati, gubici na obveznicama dugih rokova dospijeća biti će iznimno veliki.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu