Više od pola godine je prošlo otkako sam pisala o različitim strategijama ulaganja i vrijeme je da se osvrnemo na njihovu uspješnost u prvoj polovici 2022. godine.
Uz naravno nužnu napomenu da povijesna kretanja ne predstavljaju putokaz za buduća ulaganja. Uzmimo da ste 1. siječnja 2022. startali godinu s ušteđevinom od 10.000 kuna. Što se dogodilo s Vašom ušteđevinom u prvih pola godine?
Najveći problem – inflacija
Najveći i najozbiljniji problem koji zapravo uništava svaku realnu vrijednost vaše ušteđevine je inflacija na koju više nismo navikli. U lipnju je povećanje potrošačkih cijena iznosilo 12,1% na godišnjoj razini. Od prosinca prošle godine do lipnja ove godine potrošačke cijene su porasle 8%. Stoga, da ste vašu ušteđevinu držali u madracu, inicijalnih 10.000 kuna, u realnim terminima danas bi vrijedilo 9200 kuna.
Gotovo ništa bolje ne biste prošli niti da ste vašu ušteđevinu početkom godine stavili na oročeni kunski depozitni račun u banku. Početkom godine kamatne stope na oročene kunske depozite bez valutne klauzule na rok od 6 mjeseci do godine dana iznosile su u prosjeku 0,10% na godišnjoj razini.
To znači da bi u nominalnom iznosu, ako ste vašu ušteđevinu od 10.000 kuna oročili u banci i podignuli za šest mjeseci, imali otprilike 10.005 kuna. Na žalost, taj totalno minimalni dobitak u potpunosti bi pojela inflacija, jer bi ušteđevina vrijedila u realnim terminima 9204,60 kuna.
Da li ste možda mogli uštedjeti investirajući u investicijsko zlato? Vaših inicijalnih 10.000 kuna ne bi bili dovoljni da kupite prvog radnog dana ove godine uncu (ili 31 gram) zlata, jer isto je koštalo 11.993,21 kuna. No recimo da ste uspjeli kupiti za vaših 10.000 kuna, 5/6 unce zlata.
Tih 5/6 unce zlata poraslo bi do 30. lipnja na iznos 10.827,16 kuna u nominalnim iznosima. Ulaganje u zlato bila bi i dobra zaštita od inflacije, pa bi vaša ušteđevina u realnim iznosima iznosila 9961 kunu.
Također, da ste kupili udio u nekretninama, bili biste relativno zaštićeni. Nemamo još podatak koliko su u prosjeku porasle cijene nekretnina u prvih pola godine, no znamo da su na godišnjoj razini, zaključno s ožujkom ove godine, cijene nekretnina u prosjeku rasle 13,5%, a najviše su porasle cijene novogradnje sa 20,1%.
Strategija koja pobjeđuje
Naposljetku, što bi bilo da ste ušteđevinu uložili na Zagrebačku burzu? Dvije osnovne ulagačke strategije su dionice i obveznice. Da usporedimo dvije podjednake stvari, najbolje je gledati dva indeksa koji mjere ukupan prinos. CROBEXtr uključuje dividende u izračun, a on je u prvih pola godine pao 3,4%. To znači da bi u nominalnim iznosima, vaša ušteđevina iznosila 9660 kuna. A u realnim 8887,50 kuna. Ne uzimajući u obzir pri tome brokerske provizije, poreze ili naknade fond menadžerima.
U ovim uvjetima nestabilnosti, CROBEXtr držao se značajno bolje od nekih drugih svjetskih tržišta. Primjerice, u SAD veći su svi i službeno ušli u tzv. medvjeđe razdoblje koje je karakteristično po padu S&P 500 za više od 20%. S obveznicama očekivano nije bilo toliko sreće.
CROBIStr uključuje stečenu i isplaćenu kamatu, a on je u razdoblju od prvog radnog dana ove godine do 30. lipnja pao 6,12%. To znači da bi u nominalnim iznosima vaša ušteđevina smanjila na 9388 kuna. Pridodamo li tome i efekt inflacije u 6 mjeseci, ušteđevina bi realno bi vrijedila 8636,96 kuna.
Možemo li na temelju ove analize prvih pola godine izvući neku pouku i zaključak za dalje? Jer u vremenima usporavanja rasta, rastuće inflacije i povećane nesigurnosti i volatilnosti tržišta, nameće se pitanje gdje uložiti? Nema mjesta panici. Kratkoročne i impulsne odluke povodljive za reakcijom mnogih i za tektonskim pomacima na tržištu, većini ulagača neće donijeti dugoročnu dobit.
Ova nesigurna vremena mogu se iskoristiti za rebalansiranije portfelja, ali strategija na dugi rok je ipak ona koja pobjeđuje. To je kao i uvijek diversificirani portfelj u različite klase imovine, bez prevelikih pojedinačnih koncentracija, te možda s nešto više defenzivnih ulagačkih strategija u vrijednosnice koje su manje izložene ekonomskim ciklusima.
