Fondovska industrija u Hrvatskoj, donedavno najveća u regionalnim okvirima, polako se stabilizira od udara financijske krize prije skoro šest godina.

Ipak, iako dio fondova zbog rekordnih razina svjetskih burzovnih indeksa bilježi vrlo lijepe prinose, dobar dio ulagača to još nije prepoznao, smatraju analiitčari. Nešto optimističniji tonovi u vezi hrvatske fondovske industrije mogli su se čuti na nedavnoj dodjeli godišnjih nagrada "Top of the funds" u režiji Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima Hrvatske gospodarske komore.Tom je prilikom istaknut podatak da je dio imovine otvorenih investicijskih fondova u ukupnoj imovini financijskih posrednika na kraju 2012. iznosio 2,44 posto. Ukupna neto imovina otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom na kraju listopada 2013. dosegla je 12,5 milijardi kuna, a njihov udio u ukupnoj imovini otvorenih investicijskih fondova bio je 97,93 posto.

U odnosu na listopad 2012., ukupna imovina otvorenih investicijskih fondova porasla je za 1,14 posto. Istodobno je neto imovina otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom porasla je za 2,1 posto.Osvrćući se na ove podatke, Matej Modrovčić, član Uprave Hypo-Alpe-Adria Investa smatra da se radi prije svega o stabilizaciji, a ne oporavku fondovske industrije. "No, i to nije loše u uvjetima dugogodišnje recesije", kaže Modrovčić. S time se slaže i Iztok Likar, analitičar portala Hrportfolio koji kaže da, gledajući imovinu fondova, možemo govoriti o stabilizaciji jer su oscilacije u imovini novčanih, obvezničkih, mješovitih i dioničkih fondova ustvari vrlo male. "Fondovska industrija posljednjih se godina oporavila što se tiče prinosa jer su tržišta kapitala na rekordnim razinama, ali ulagači to još nisu prepoznali. Može se reći da je reakcija ulagača izostala", ocjenjuje Likar.Može se stoga reći da je dobar dio ulagača još uvijek nepovjerljiv prema prvenstveno dioničkim fondovima koji su prije krize ostvarivali bajkovite prinose, a po izbijanju financijske krize krajem 2008. jednostavno potonuli. Ipak, industrija vjeruje da im trend pada kamatnih stopa na štednju apsolutno ide na ruku.

"Trend pada kamatnih stopa na štednju jedan je od ključnih trendova koji imaju ozbiljan potencijal da potaknu rast imovine investicijskih fondova. Razlog je jednostavan, većina je štediša navikla na osjetno više stope nego što je to trenutno moguće ostvariti te će stoga sami po sebi krenuti tražiti alternativu, a neizbježno je da će se jedan dobar dio orijentirati na investicijske fondove", vjeruje Matej Modrovčić iz Hypo Investa čiji je obveznički fond također prošloga tjedna nagrađen.Modrovčić dodaje da je to pozitivno ne samo za fondovsku branšu, već i za klijente te cijeli financijski sustav. "Ponajprije zbog efekta divezifikacije, ali i zbog činjenice da štednja nije nužno idealan instrument za dugoročna ulaganja, za razliku od primjerice instrumenata koji imaju značajniju dioničku komponentu", smatra Modrovčić. Osim pada imovine, financijska kriza i recesija donijela je i nestanak dobrog dijela društava za upravljanje fondovima.

Prema podacima Hrvatske agencija za nadzor financijskih usluga, trenutno na tržištu postoji 18 društava za upravljanje UCITS fondovima, odnosno otvorenim investicijskim fondovima sa javnom ponudom. Krajem 2012. bilo je registrirano 27 društava za upravljanje fondovima, tri manje nego godinu ranije. Podsjetimo, krajem 2009. regulator je bilježio 36 društava za upravljanje investicijskim fondovima. Upitan kako u tom kontekstu vidi budućnost fondovsjke industrije, Matej Modrovčić ističe da, kao i većina drugih branši, i fondovska branša ima prirodnu sklonost konsolidaciji, odnosno smanjenju broja sudionika na tržištu."No, za klijente je važno da znaju da veličina imovine sama po sebi ne znači i kvalitetu. Važno je da izdvoje nešto svojeg vremena i pronađu si kvalitetnog fond menadžera koji će biti u stanju prije svega sačuvati njihovu glavnicu, a potom i ostvariti odgovarajući pristup", smatra Modrovčić. Iztok Likar u vezi budućnosti domaće fondovske industrije kazao je kako "ne želi nagađati".