Ulagači koji ne žele samostalno trgovati vrijednosnim papirima na tržištu ili kupovati udjele u fondovima, mogu svoj novac povjeriti investicijskim savjetnicima banaka i njihovim investima. Riječ je o usluzi portfeljnog ulaganja, a sve što ulagač treba napraviti je dati novac i reći na koliki je rizik spreman. Bez obzira na uskospecijaliziranu uslugu, klijentima se ne jamči prinos.
"Klijentima predlažemo strategiju ulaganja koja je najbolje prilagođena njihovim financijskim ciljevima i potrebama, ali i riziku koji su spremni preuzeti. Postoje četiri osnovne strategije ulaganja ovisno o riziku – dionička (do 100% izloženosti u dionicama), dinamična (80% dionice/20% obveznice), uravnotežena (50% dionice/50% obveznice) i obveznička (do 100% obveznice)", objašnjava Veljko Pribić, viši menadžer za upravljanje sredstvima klijenata u Hypo Alpe Adria banci. Minimalni ulog za tu uslugu je 200.000 kuna, a upravljačka naknada je jedan posto godišnje.
Tržišna 'lepeza'
"Većinom ulažemo na razvijena tržišta (Njemačka, SAD, Velika Britanija, Japan), ali i na tržišta u razvoju (tzv. emerging makets – Kina, Rusija,Tajvan, Južna Afrika i dr.) te manjim dijelom i na tzv. frontier markets (Kuvajt, Katar, Nigerija, Kazahstan i sl.). Jednim dijelom imovine prisutni smo i na domaćem tržištu kapitala kroz najlikvidnija domaća izdanja", kaže Pribić. Novac klijenata ulažu i u domaće i strane obveznice te strane obvezničke fondove (ETF-ove). Ulažu i na tržištu roba (commodities) kroz financijske instrumente koji svojom cijenom prate kretanje cijene određene robe.
Erste Invest svojim klijentima omogućava uslugu upravljanja imovinom kroz potpisivanje Ugovora o upravljanju portfeljima.
"U ponudi su trenutačno tri osnovne vrste strategija ulaganja: Agresivna, Umjerena i Konzervativna strategija", ističe predsjednik Uprave Erste Investa Josip Glavaš.
Agresivna strategija primjerena je za one koji su spremni preuzeti viši stupanj rizika te su u mogućnosti podnijeti veće oscilacije cijena na financijskim tržištima. Umjerena podrazumijeva manju izloženost rizičnim instrumentima, a glavninu portfelja čine instrumenti s fiksnim prinosom.
Portfelj konzervativne strategije sastavljen je isključivo od vrijednosnica s fiksnim prinosom koji nose manji rizik (državne obveznice).
U ZB Investu kažu da zbog individualnog pristupa nije nužno određena oštra granica između tih paketa. Naknade za uslugu upravljanja portfelja sastoji se od naknade za upravljanje i naknade za uspješnost te ovise o strategiji portfelja i potencijalnoj dodanoj vrijednosti portfolio menadžera.
Naknada ovisi o strategiji
"Za konzervativne strategije naknada je uglavnom manja nego za agresivnije strategije. Naknada za uspješnost se naplaćuje u slučaju pozitivnog rezultata upravljanja imovinom i često ovisi o referentnoj vrijednosti tržišnih indeksa", objašnjavaju u ZB Investu.
U PBZ Investu minimalno ulaganje je pola milijuna kuna, a naknade ovise o odabranoj strategiji. "Pri kreiranju svakog pojedinog portfelja, uzimamo u obzir sve zahtjeve, ograničenja i sklonosti klijenta kako bi se postigla optimalna struktura portfelja u smislu realizacije postavljenih ciljeva", smatraju u PBZ Investu.
Raiffeisen Invest kroz uslugu Portfolio, klijentima nudi tri osnovna paketa ulaganja – Private, Money Market i Tailor made. Usluga Private podrazumijeva četiri modela ulaganja (25, 50, 75 i 100), ovisno o sklonosti prema riziku.
Paket Money Market podrazumijeva ulaganja u niskorizične instrumente novčanog tržišta, dok je model Tailor Made, kao što mu i samo ime kaže, posebno kreiran za svakog investitora.
Iako smo pokušali doznati konkretne uvjete ulaganja, poput minimalnog uloga i naknadu za upravljanje, u RBA nam na to nisu odgovorili.
U Hrvatskoj poštanskoj banci ne nude posebne pakete već se sa svakim klijentom posebno dogovara strategija. Minimalno ulaganje je 250.000 kuna, a naknada iznosi 1 do 2 posto, ovisno o veličini portfelja.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Kako ne, budem, onome koji prikaže prosječni rast od 5% kroz krizu i nakon izlaza iz krize.
Po meni je ovo super proizvod.Das najmanje 200 kila kuna i odmah doneses odluku koliko si spreman izgubit. Ostalo prepustis fond manageru i ne trebas vise o nicemu brinit.Ovisno o riziku nakon nekog vremenskog roka oni ti posalju obavijest da moras nadoplatit jos neku sumu jer je ova dosla na nulu. Genijalno.
Slazem se u potpunosti sa g.Worlockom. Mislimo potpuno isto.Najbolje je da svojim novcem upravljate bas onako kako je g.Worlock opisao, jer cim vise ruku prodje,tim je situacija pogubnija za vas novac. Njima nije primarni interes vasa dobit, vec njihova.A kakve su oni igrice spremni da naprave da bi uzeli novac, to je stvarno odvratno….Inace, ja sam sa svojom strojarskom skolom imao i jos uvjek imam vece prinose (procentualno) od vecine tih fondova, a oni sve sa nekakvim titulama, znanjem,….
Osobno sam iskusio vještinu fond managera u upravljanju portfeljima i poručio bih svima:
NIKADA, ALI STVARNO NIKADA NEMOJTE DATI SVOJ NOVAC NA UPRAVLJANJE FOND MANAGERIMA!!!
Zašto? Zato što su apsolutno nesposobni i najmanje im je bitan rast portfelja već svake godine ubiru svoju proviziju za upravljanje i trguju sa povezanim brokerima i tako ostvaruju prihode od brokerskih provizija.
Na 100.000 kuna ce vam godisnje uzeti 2000-4000 kn za upravljanje i jos 500-600 kuna za brokerske provizije, skrbnicke racune, konverzije valuta i sl. To nije problem ako ostvare rast, ali najcesce vam je portfelj nakon godinu dana na 93.000kn.
Osobna iskustva su sa ZB Investom i KD investmentom koji su ostvarili enormne gubitke u krizi (cca 50-80%) i stagnaciju u oporavku trzista.
Ako imate imalo znanja za ulaganje – ulažite sami.
Ako imate puno novca, a nemate znanja – ulažite u nešto drugo ili nađite osobu od povjerenja koja nešto zna o ulaganju.
Portfolio manageri najviše vole ulagati u fondove fondova ili neke ivesticijske klase tipa ETF gdje netko drugi odrađuje njihov posao što za posljedicu ima vrlo nisku potencijalnu profitabilnost. Ako ulažu u dionice, onda su to blue chip bez veceg potencijala (Microsoft, Coca Cola, Amazon, Volkswagen i sl.).
Ulaganje u HR i regiju je uglavnom u miljenike svoje institucije tipa INGR, KNZM, IGH, DLKV, KOEI i sl. Koje u slucaju krize mogu rezultirati enormnim gubicima. Uz bok gorenavedenim moze stati i Aureus Private sa totalnim promasajima u regiji.
Dakle, imate potencijal rasta od 2-3% i u slucaju krize pad od 20-30%.
Uključite se u raspravu