Oko 9000 ukrajinskih izbjeglica koji su stigli u Hrvatsku, a sa sobom su u paničnom bijegu pred ratom ponijeli nešto gotovine, nemaju ju gdje službeno promijeniti.

U Hrvatskoj ukrajinsku hrivnju ne mijenjaju ni banke ni mjenjačnice, potvrdili su nam u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB). Radi se na rješenju da otkup preuzme Hrvatska poštanska banka, no dogovor o tome još nije postignut.

“Vezano za otklanjanje problema oko otkupa ukrajinske valute hrivnje, željeli bismo vas obavijestiti da se razmatra mogućnost da otkup ukrajinske hrivnje preuzme Hrvatska poštanska banka”, kažu u HNB-u u kojem očekuju skoro rješenje.

Nitko ne želi riskirati
Problem otkupa ukrajinske hrivnje je u suštini njezina nekonvertibilnost, strah mjenjača i bankara da ju neće imati kome prodati, barem ne bez većih gubitaka. Potvrdili su nam to i u jednoj mjenjačnici (podaci poznati redakciji) koja ima hrivnju na tečajnoj listi, ali više ju de facto ne otkupljuje jer je postavljeni tečaj određen namjerno vrlo nepovoljno.

“U suštini se hrivnja može zamijeniti, ali je tečaj postavljen vrlo nisko, pa se nikome ne isplati. Hrivnja je samo formalno izlistana jer ju ne možemo maknuti s liste. Banka s kojom radimo u potpunosti ju je maknula s tečajne liste. Nitko ne želi riskirati da gomila novčanice jer se ne zna što će biti s valutom”, rekla nam je gospođa koja se javila na telefon.

Pitanje vrijednosti hrivnje ne muči samo domaće banke i mjenjače već i ostale europske zemlje u koje stižu izbjeglice iz Ukrajine. Europska komisija s Europskom središnjom bankom (ECB) traži rješenje za uspostavu mehanizma koji omogućio konverziju ograničenog iznosa po zadanom tečaju da se ograniče moguće zlouporabe i crno tržište.

Na papiru jednostavna, shema u praksi pravno, regulatorno i tehnički nosi velike komplikacije jer zahtijeva od članica garancije da će financijskim institucijama pokriti eventualne gubitke.

Prema pisanju FT-a članice su voljne politički pružiti nužna jamstva, koja se procjenjuju od milijardu do tri milijarde eura pod uvjetom da se iznos ograniči na 300 eura po izbjeglici. Više od 3,5 milijuna Ukrajinaca pobjeglo je pred ruskom invazijom u susjedne zemlje.

Jedan od gorućih problema s kojim se susreću je nedostatak gotovine za plaćanje hrane, odjeće, smještaja i drugih potrepština. Hrivnje koje su ponijeli sa sobom ne mogu zamijeniti za euro i druge valute jer je tečaj podivljao.

U Poljskoj, koja je primila 2,1 milijun izbjeglica, prije rata se za sedam hrivnji mogao kupiti jedan zlot, a danas se za njega traži 20 hrivnji. Inače, 23. veljače, hrivnja je vrijedila 0,03 eura.

Ne zna se stvarna vrijednost
Nevoljkost banaka i mjenjačnica za otkupljuju hrivnju nastala je jer joj se ne zna stvarna vrijednost nakon što je Ukrajina zaustavila glavninu transakcija, zamrznula službeni tečaj na predratnoj razini i nametnula moratorij na devizne transakcije (osim za plaćanja povezana s financiranjem rata).

ECB-ov prijedlog Komisiji predviđa europsko jamstvo za pokretanja tečajnih gubitaka središnjoj banci u kojoj bi završile velike količine ukrajinske valute, barem dok završetka rata. U Frankfurtu su zaključili da bez jamstva (nužnog od članica jer nije predviđen postojećim EU proračunom) ne mogu mijenjati hrivnje za eure budući da bi to bilo monetarno financiranje zabranjeno Ugovorom o EU.