U drugom je tromjesečju nastavljen rast udjela loših kredita u ukupnim kreditima hrvatskih banaka, pri čemu najveći problem s naplatom postoji kod kunskih kredita, dok je kod kredita s valutnom klauzulom taj problem više zastupljen kod onih sa švicarskom valutom, navodi se u danas objavljenom kvartalnom Pregledu Hrvatske udruge banaka (HUB).

Ukupan omjer loših kredita u drugom je kvartalu 2014. bio na razini od 16,4 posto. S obzirom na dubinu i trajanje krize, omjer loših kredita pozicioniran je logično u međunarodnoj usporedbi – Hrvatska je uz bok Cipra, Bugarske, Italije i BiH, navode iz HUB-a.

Od kraja 2013. godine pokrivenost loših kredita rezervacijama počela je intenzivnije rasti, što se najvećim dijelom može objasniti postroženim regulatornim zahtjevima HNB-a. Ukupna stopa pokrića u drugom kvartalu ove godine iznosila je 48 posto, u sektoru stanovništva 57 posto, a u sektoru poduzeća 43,6 posto.

Stopa pokrića loših kredita nalazi se u blizini vrijednosti za Irsku, Belgiju i Švicarsku. Pokriće rezervama koje se sada kreće oko 48 posto treba sagledavati u kontekstu iznimno visoke kapitalne adekvatnosti bankovnog sustava, napominju iz HUB-a.

Najveći problemi s naplatom postoje kod kunskih kredita, ističu. Kod kredita vezanih uz valutnu klauzulu problem je djelomično više zastupljen kod kredita u švicarskim francima. Kod stambenih se kredita problem naplate javlja u više nego dvostruko većem postotku kod kredita vezanih uz švicarski franak nego kod kredita vezanih uz vrijednost eura, navodi se u analizi HUB-a.

U srpnju i kolovozu, navodi se nadalje, došlo je do usporavanja godišnjeg pada plasmana stanovništvu. I dok je u prvoj polovini godine pad prosječno iznosio prosječno 1,5 posto, u razdoblju od lipnja do kolovoza međugodišnji pad usporen je na prosječno 0,7 posto.

S druge strane, u istom je razdoblju došlo do snažnijeg pada plasmana sektoru poduzeća, s ranijih 1,6 posto na prosječnih 4,2 posto.

Plasmani državi su od kraja 2013. nastavili rasti po pozitivnim međugodišnjim stopama, ali niti u jednom mjesecu ove godine nije zabilježena dvoznamenkasta stopa rasta, što upućuje na blagi trend usporavanja stope rasta u odnosu na prošlu godinu, ocjenjuju u HUB-u.

U drugom kvartalu 2014. nastavljen je pad stambenih kredita u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu je međugodišnja stopa pada bila niža nego lani.

Najveći pad ponovno je zabilježen u kategoriji autokredita, ali je taj pad bio niži nego 2013. Pozitivnu stopu rasta zabilježila je samo kategorija ostalih kredita stanovništvu, koja uključuje prekoračenja po transakcijskim računima i nenamjenske gotovinske kredite, navodi se u analizi HUB-a.

U drugom kvartalu 2014. došlo je do blagog smanjenja udjela stambenih kredita te smanjenja udjela kredita za kupnju automobila, dok se udjel kategorije ostalih kredita stanovništvu blago povećao u odnosu na prethodni kvartal.

Ukupni depoziti (depozitni novac, kunski i devizni depoziti) stanovništva od ožujka su nastavili rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 3 posto, u sektoru trgovačkih društava došlo je do usporavanja stope rasta depozita s prosječnih 7,7 posto u prva tri mjeseca ove godine na 3,6 posto u razdoblju od travnja do kolovoza.