Simbol moćnog i nedodirljivog globalnog bankara, zbog čega je Švicarska uspjela ostati politički neutralna desetljećima, opasno je nagrižen skandalom.

U ponedjeljak je UBS uz posredovanje regulatora u hitnom spašavanju kupio posrnuli Credit Suisse za 3 milijarde franaka uz obvezu da će preuzeti 5,4 milijarde franaka gubitaka.

Stiže ‘čudovište’
Tržišta se tresu, postavljaju neugodna pitanja o narušavanju tržišnog natjecanja i ugleda financijskog sektora, a banke mahnito računaju izloženosti i hoće li ih potopiti val rastućeg nepovjerenja. O kojem se razmjeru problema radi ilustrira da imovina dvaju sistemski važnih švicarskih kreditora, na globalnoj razini premašuje 40 posto švicarskog BDP-a. U švicarskim medijima šok i nevjerica.

Dnevni list Neue Zuercher Zeitung donosi komentar pod naslovom ‘Zombija više nema, stiže nam čudovište’ optužujući banku za aroganciju i ponos. Navode da prije nekoliko mjeseci nitko ne bi ni pomislio da će Credit Suisse propasti, no da to nije slučajno. Od banke čija je tržišna kapitalizacija 2007. iznosila 100 milijardi franaka ostalo je prošli petak sedam milijardi.

financijska injekcija

Švicarska za spašavanje Credit Suissea osigurala nevjerojatnu svotu novaca. Iznos odgovara trećini njihovog BDP-a

Ne smiruju se reakcije

Šok nakon spašavanja posrnule banke: ‘Zombija više nema, stiže nam čudovište’

Prema Reutersu, hitna kupnja podrazumijeva angažiranje novca poreznih obveznika. Dogovor uključuje tri injekcije likvidnosti i zajmova, ali i obećanje švicarske vlade da će apsorbirati do 9 milijardi franaka potencijalnih gubitaka od preuzimanja. Ukupno 259 milijardi franaka potpore jednako je trećini vrijednosti koju švicarsko gospodarsko proizvede u jednoj godini, BDP-u, koji je lani iznosio 771 milijardu franaka.

”Vlada će morati reći glasačima zašto izlažu novac građana, novac poreznih obveznika riziku kako bi spasili banku koja je uglavnom opsluživala ultra bogate, radila neke prilično nevjerojatne stvari sa svojom investicijskom bankom i plaćala ljudima lude iznose novac u odnosu na ono što čovjek s ulice dobije”, rekao je Reutersu jedan bivši izvršni direktor globalne banke pod uvjetom anonimnosti.

ECB je objavio da će sa središnjim bankama SAD-a, Japana, Kanade, Švicarske i Velike Britanije pojačati likvidnost u dolarima mehanizmom razmjene valuta kako bi se osiguralo neometano financiranje nakon kolapsa banaka u SAD-u i Švicarskoj. Središnje banke nudit će bankama mogućnost financiranja s rokom dospijeća od sedam dana svakog dana, a ne jednom tjedno.

Dnevno financiranje bit će bankama dostupno od ponedjeljka 20. ožujka minimalno do kraja travnja kako bi se poduprlo normalno funkcioniranje tržišta i osigurala likvidnost za kreditiranje kompanija i kućanstava, rekao je ECB.

Dionice banaka u minusu
Iako je iz Frankfurta neslužbeno u petak rečeno da scenarij domino efekta prelijevanja problema na druge banke nije na vidiku, službena objava još se čeka. Reuters je iz neslužbenih izvora objavio da najmanje dvije velike europske banke analiziraju scenarije domino efekta, a posebno se pribojavaju potencijalne krize povjerenja.

Ulagače poruke nije pretjerano ohrabrile: dionice europskih banaka potonule su 2,3 posto, UBS čak sedam posto, Deutsche bank 3,1 posto, a BNP Paribas 3,7 posto.

Vlasnici domaćih banaka uglavnom su bili u plusu: UniCredit 1,3 posto, Intesa Sanpaolo 2,1 posto, RBI 0,85 posto, Erste 0,47 posto, dok je OTP pao 1,69 posto.