Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici objavili su u nedjelju, uoči službenog sastanka, da će smanjiti proizvodnju za još 1,16 milijuna barela dnevno nakon pada cijena pod pritiskom strahovanja od bankovne krize.

Time bi OPEC+ od svibnja do kraja godine smanjivao proizvodnju za 3,66 milijuna barela dnevno, prema izračunima Reutersa, što odgovara 3,7% svjetske potražnje.

Unatoč intervenciji
Nedjeljna odluka objavljena je dan prije virtualnog sastanka ministara članica OPEC+ i zatekla je analitičare koji su očekivali da će skupina potvrditi plan iz listopada o smanjenju proizvodnje za dva milijuna dnevno do kraja 2023.

Proizvođači su tako ipak reagirali na pad cijena nafte, unatoč intervenciji regulatora u SAD-u i Švicarskoj, koja je stišala strahovanja od bankovne krize i posustajanja gospodarskog rasta zbog otežanog pristupa kreditima. Slabije gospodarstvo znači i slabiju potražnju za naftom.

Saudijska Arabija, najveći OPEC-ov proizvođač, planira smanjiti proizvodnju za 500.000 barela dnevno kako bi poduprla stabilnost naftnog tržišta, izvijestilo je ministarstvo energetike. Irak planira smanjiti proizvodnju za 211.000 barela dnevno, prema službenom priopćenju.

Ujedinjeni Arapski Emirati izbacivat će na tržište 144.000 barela dnevno manje nego do sada, a Kuvajt 128.000 barela. Oman je odlučio iz tržišta isključiti 40.000 barela dnevno, a Alžir 48.000 barela. I Kazahstan smanjuje proizvodnju, za 78.000 barela dnevno.

Potpredsjednik ruske vlade Alexander Novak kazao je u nedjelju da će Moskva produljiti planirano smanjenje proizvodnje za 500.000 barela dnevno do kraja godine.

Moskva je odluku donijela još u veljači, nakon što je Zapad uveo cjenovni limit na njezinu naftu. G7 i njegovi saveznici, uključujući EU, ograničili su cijenu ruskih barela na 60 dolara kako bi Moskvi ograničili financijske kapacitete za financiranje invazije na Ukrajinu. Osiguravateljima i prijevoznicima zaprijetili su sankcijama budu li servisirali skuplju rusku naftu.

Najave o smanjenju proizvodnje OPEC+ imale su već jučer reperkusije na svjetskim burzama jer su cijene nafte zabilježile najveći dnevni rast u gotovo godinu dana.

Sirovom naftom Brent trgovala se po cijeni od 84,56 USD po barelu do 13,30 sati GMT+1, što je povećanje od 4,67 USD ili 5,85%, nakon što je ranije tijekom sesije dosegla najvišu razinu u mjesecu od 86,44 USD.

Američka sirova nafta West Texas Intermediate bila je 79,84 dolara po barelu, što je povećanje od 4,17 dolara ili 5,5 posto nakon što je ranije dosegla najvišu razinu od kraja siječnja. Očekivalo se da će OPEC+ zadržati svoju raniju odluku o smanjenju proizvodnje za dva milijuna barela dnevno (bpd) do prosinca na svom mjesečnom sastanku u ponedjeljak.

Propitivanje razloga
Najave dovode ukupnu količinu smanjenja od strane OPEC+ na 3,66 milijuna bpd prema izračunima Reutersa, što je jednako 3,7% globalne potražnje. Kao rezultat toga, Goldman Sachs je snizio svoju prognozu proizvodnje za kraj 2023. za OPEC+ za 1,1 milijun bpd i podigao prognozu cijene nafte Brent na 95 USD po barelu za 2023., navodi se u bilješci.

Bidenova administracija rekla je da potez koji su najavili proizvođači nije preporučljiv, a neki analitičari propituju razloge za ovaj potez OPEC+. Jorge Leon iz konzultantske tvrtke Rystad Energy smatra da ova odluka može značiti da OPEC+ još uvijek vidi ekonomske oluje na horizontu.

“Ova smanjenja možda signaliziraju da OPEC+ vjeruje da na tržištu ima dovoljno recesijskih pokazatelja i dodatno će zategnuti tržište nafte do kraja godine i moglo bi gurnuti cijene iznad 100 dolara po barelu”, kazao je Leon.