Nakon jednog od najdužih i postotno najvećih perioda rasta cijena dionica u povijesti, burzovni indeksi u pojedinim zemljama prestali su rasti, što neki analitičari tumače kao prvi signal nadolazeće recesije. U tablici pogledajte koliki prinos su donijeli dionički indeksi u pojedinim zemljama i koliko su tijekom dosadašnjeg dijela 2018. bile isplative ostale popularne investicije.

Izvor: Platforma za trgovanje Admiral Markets

Iz tablice se može iščitati da američki predsjednik Trump nešto dobro radi. Naime, dok dionice u ostalim razvijenim zemljama stagniraju, u SAD-u i dalje rastu. U isto vrijeme kineske dionice su značajno pale, što znači da investitori i špekulanti smatraju da će u trgovinskom ratu između SAD-a i Kine pobijediti SAD. Naime, ako Trump uspije smanjiti američki trgovinski deficit s Kinom koji je 2017. godine iznosio čak 375 milijardi dolara, doći će do povećanja proizvodnje u SAD-u, što bi trebalo biti dobro za profitabilnost američkih kompanija. S druge strane, ako Kina bude manje proizvoda izvozila u SAD, past će i profitabilnost kineskih kompanija, zbog čega već sad investitori prodaju njihove dionice.

Investitori se očito ne brinu o dolasku recesije, što se može vidjeti iz kretanja cijene zlata i nafte. Cijena nafte ima tendenciju rasti u dobrim vremenima, a padati u lošim. Rast cijene od 16% od početka godine ukazuje na veću potrošnju tog energenta, a veća potrošnja ukazuje i na veću industrijsku aktivnost na globalnoj razini. Cijena zlata u 2018. godini je pala, što je također znak da se većina sudionika na burzama za sada ne plaši krize. Naime, na početku krize, kada raste rizik bankrota banaka i/ili država, investitori masovno izvlače novac iz dionica, obveznica i sa štednje i kupuju zlato, koje se oduvijek dokazuje kao sigurna investicija u nesigurnim vremenima. Zbog većeg interesa za kupnju, u takvim situacijama raste cijena žutog plemenitog metala. U dobrim vremenima kada nema straha od bankrota banaka i kada kamatne stope rastu, investitori prodaju zlato i novac stavljaju na štednju, pri čemu cijena zlata pada.

Kada su u pitanju kriptovalute, 2018. godina je bila vrlo loša. Cijene gotovo svih kriptovaluta su pale, a najvažnija među njima – Bitcoin, izgubila je polovinu svoje vrijednosti. Nakon rasta od preko 1000% tijekom 2017., pad je bio očekivan i vjerojatno još nije gotov. Naime, gotovo nitko od Bitcoin-investitora, koji su se na to tržište uključili u posljednje dvije godine, ne planira svoje tokene koristiti za plaćanje. Velika većina investitora je Bitcoin kupila isključivo s ciljem kratkoročne špekulacije koja je godinama donosila ekstremno visoki prinos. Rast je sada zaustavljen, a vjerojatnost ekstremno visokih zarada se značajno smanjila, stoga je realno za očekivati da će se još mnogo vlasnika Bitcoina odlučiti za prodaju i napuštanje tržišta kriptovaluta, što može doprinijeti nastavku pada cijena.

Analitičari Admiral Marketsa smatraju da bez obzira rast cijena američkih dionica i nafte te pad cijene zlata, vlastiti portfelj treba početi pripremati za iduću recesiju. Sadašnji rast traje gotovo cijelo desetljeće i najduži je u povijesti. Uz sve gospodarske i političke rizike, samo je pitanje vremena kada će se problemi iz jednog žarišta početi širiti diljem svijeta i uzrokovati novu krizu. To se ne mora dogoditi ove ili čak iduće godine, no svaka nova iznadprosječno dobra ekonomska vijest dovodi nas korak bliže kraju perioda gospodarske ekspanzije. Nakon što svima bude jasno da je kriza stigla, cijene dionica i vrijednost udjela u investicijskim fondovima će već biti nekoliko desetaka posto niže, dok će cijena zlata biti osjetno viša od trenutne.