‘U postojećim uvjetima ulaganje u Inu nas ne zanima’

Autor: Marina Šunjerga/VL , 25. kolovoz 2017. u 14:00
Photo: Borna Filic/PIXSELL

Kriza u Agrokoru odrazila se na poslovanje mirovinskih fondova, fond A ostvario je 2,84% prinosa, B 1,21%, a C je članovima zaradio 2,64% do kraja srpnja.

Kriza u Agrokoru i pad vrijednosti dionica, zbog kojih je CROBEX pao više od pet posto, neminovno se odrazila se na rezultate mirovinskih fonda u prvih sedam mjeseci.

Raiffeisenov obvezni mirovinski fond A ostvario je 2,84 posto prinosa, B 1,21 posto, a C je članovima zaradio 2,64 posto, rekao je u intervjuu Večernjem listu prvi čovjek Raiffeisenova društva za upravljanje mirovinskim fondovima Damir Grbavac. "Za pravo vrednovanje rezultata mirovinskih fondova treba promatrati podatke u dugom roku pa je najznačajniji podatak o prinosu od početka rada, znači za proteklih 15 godina, našeg fonda B (do 2014. jedini obvezni mirovinski fond) od 5,87 posto prosječno godišnje", kaže taj doajen financijske industrije.

Reakcija tržišta puno je šira od direktno pogođenih društava krizom u koncernu što odražava pad CROBEX-a do kraja srpnja unatoč solidnim makroekonomskim pokazateljima i očekivanjima i relativno dobrim rezultatima većeg dijela kompanija. Prevedeno u apsolutne iznose, RBA obvezni mirovinski fond zaradio je svojim članovima od osnutka devet milijardi kuna, a sva četiri fonda na tržištu oko 30 milijardi kuna. Na opasku da je to velik novac kojim bi se gotovo mogle platiti autoceste Grbavac kaže da su se na početku reforme gledalo da bi zadovoljavajući realni prinosi iznosili između 1,5 i 2 posto, a da realni prinosi od osnutka u prosjeku dosežu 3,7 posto. "To je u najmanju ruku dobar rezultat i mislim da prinose iznad toga nije ni dobro očekivati jer je visina prinosa u određenoj korelaciji s rizicima ulaganja", kaže.

Računica političara
Komentirajući činjenicu da političari u komunikaciji često ističu da računaju na novac iz drugog stupa, Grbavac kaže da spominjani projekti mogu značiti ulagateljsku priliku i da u startu ne mora biti negativno očekivati suradnju. "Ali, formulacije poput "mi ćemo to dati mirovinskim fondovima" apsolutno su neprikladne jer mi pri odabiru investicije moramo poštovati proceduru i kriterije ulaganja i ne možemo ići mimo njih. Ta ideja da će netko nešto "dati" mirovinskim fondovima nam je prilično strana", kaže Grbavac dodajući da konačnu odluku o plasmanu donose na temelju svojih kriterija. Prema njegovim riječima, u državnom portfelju nije ostalo puno toga što bi bilo primjereno za ulaganja mirovinaca. Za primjer mogućnosti (ne i kao namjeru ulaganja), navodi neki oblik privatizacije kroz IPO HEP-a, preostali paket Končara ili slično, a rado bi vidjeli i inicijalne javne ponude društava koja su sada privatna s potencijalom rasta, i to ne samo turističke kompanije. 

 

5,87 posto

realni je prinos fonda B od početka rada

Lukrativne obveznice
Na listi potencijalnih meta u ovom trenutku nema naftne kompanije za čiju je ponovnu nacionalizaciju premijer Andrej Plenković najavio izbor savjetnika. "Nama je jedini kriterij ulaganja interes naših članova, odnosno portfelja i u postojećim uvjetima ne razmatramo novo ulaganje u Inu", kratko je rekao čelnik tog mirovinskog fonda. Na pitanje jesu li obvezni mirovinski fondovi, budući da financiraju državu kupnjom obveznica, pod pritiskom politike i pri drugim plasmanima novca, Grbavac odgovara niječno. "Pitanje implicira da u državne obveznice ulažemo pod pritiskom, što ne stoji, iako je ranijim odredbama zakona bio utvrđen minimum ulaganja u hrvatske državne obveznice", kaže. Ulaganje u državni dug, ilustrira, imalo je veliki pozitivan utjecaj na prinose, a u ne malom broju izdanja u prošlosti alokacija tim investitorima bila je i manja od željene.

Neophodna dodatna štednja
"Danas je u okviru ukupnih kvantitativnih limita ulaganja, ulaganje u hrvatske državne obveznice izjednačeno s ulaganjem u njemačke, a mislim da je svakome jasno zašto ne ulažemo u njemačke. Konkretnih pritisaka nema, a dobar obrambeni mehanizam protiv njih je sustav donošenja investicijskih odluka", podcrtava. Na pitanje može li se generacija zaposlenika u 30-ima nadati mirovini ili se za penziju moraju pobrinuti sami, Grbavac je preporučio dodatnu štednju. Navodi da je u mirovinskim fondovima akumulirano oko 25 posto godišnjeg BDP-a što je velika prednost Hrvatske u odnosu na druge zemlje sličnog nivoa razvoja. Pozitivna strana toga je što je isplata mirovina iz drugog stupa izvjesna, dok prava iz prvog stupa predstavljaju samo načelnu obvezu i obećanje države. "Ipak uputno je, pa i neophodno, dodatno štedjeti za mirovinu. Najprimjereniji oblik štednje za mirovinu većine građana koji žive od plaće je članstvo i uplate u dobrovoljni mirovinski fond", zaključuje.

Komentirajte prvi

New Report

Close