Obvezni mirovinski fondovi upravljali su s 20,2 milijarde eura štednje za buduće mirovine krajem prošle godine. Imovina se u zadnjih godinu dana povećala za 2,7 milijardi eura ili 15,3 posto, odnosno gotovo 510 milijuna eura u odnosu na studeni, pokazuju posljednji podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa).

Anualizirani prinosi od početka rada fondova dosegnuli su 7,2 posto za Mirex A, 5,2 posto za Mirex B te 3,3 posto za Mirex C. U četiri obvezna mirovinska fonda, AZ-u, PBZ CO-u, Erste Plavom i Raiffeisenu, krajem prosinca štedjelo je gotovo 2,25 milijuna osiguranika koji su uplatili 1,3 milijarde eura (+14,8 posto).

Oporavak Mirexa
Istovremeno je iz fondova, koji čine tzv. drugi stup, isplaćeno 299,2 milijuna eura, oko 6 posto više nego prethodne godine. Regulator ističe da su godišnji prinosi Mirexa zabilježili snažan oporavak u 2023.: fondovi A kategorije usmjereni dominantno na dionice porasli su 14,9 posto, B kategorija 10,2 posto, dok je najmanje rizična C kategorija, usmjerena na obveznička ulaganja, imala 4-postotni rast.

U strukturi i preferencijama štediša u mirovinskim fondovima, bez puno iznenađenja, nema promjena. Većina, više od 80 posto, štedi u kategoriji B (kuda su po automatizmu smješteni prilikom formiranja triju kategorija).

Manji dio, 14,2 posto štedi u kategoriji A, dok je njih 4,5 posto u kategoriji C. Od gotovo 87,5 tisuća novih članova fondova u cijeloj godini, u prosincu je u drugi stup ušlo 8,7 tisuća radnika. Pritom je 97,7 posto automatski rasporedio Regos. Zbog odlaska u mirovinu ili smrti lani je članstvo prestalo za 17,6 osiguranika, 10,8 posto više u odnosu na 2022.

Struktura ulaganja i dalje je dominantno usmjerena na obveznice u kojima je plasirano 63 posto štednje, odnosno 12,7 milijardi eura.

U odnosu na prethodnu godinu udio obveznica smanjio se 0,5 postotnih bodova. Za sva boda porasla su ulaganja u dionice u kojima je 22,2 posto imovine, odnosno 4,5 milijarde eura. Slijede ulaganja u investicijske fondove s 10,7 posto, što je povećanje za 0,1 bod na godišnjoj razini.

Imovina petinu veća
U dobrovoljnu mirovinsku štednju, kroz osam otvorenih dobrovoljnih otvoreni i 21 zatvoreni fond, slilo se 141,4 milijuna eura, 8,4 posto više nego 2022. Isplate su iznosile 47,5 milijuna eura, 53 posto manje na godišnjoj razini. Neto imovina dobrovoljnih fondova porasla je gotovo za petinu prošle godine i krajem prosinca dosegnula 1,3 milijarde eura.

Mjesečno izvješće regulatora notira da su se godišnji prinosi dobrovoljnih mirovinskih fondova kretali u rasponu od 3,4 posto do 16,1 posto. Kao i kod obveznih fondova, najveći dio imovine na kraju prosinca čine obveznice s udjelom od 53,9 posto, zatim dionice s 25,1 posto te investicijski fondovi s 10 posto. Udio obveznica u godini dana pao je za 0,5 postotnih bodova, investicijskih fondova za 0,2 boda, a udio dionica povećao se za 0,9 bodova.