Grupa Europske investicijske banke (EIB) klijentima u Hrvatskoj u 2020. godini osigurala je 530,4 milijuna eura sredstava u obliku kredita, vlasničkog kapitala i jamstava, istaknuto je u petak na digitalnoj godišnjoj konferenciji za medije te financijske institucije.

Pritom, Europska investicijska banka (EIB) uložila je 342,5 milijuna eura, a Europski investicijski fond (EIF), kao druga sastavnica Grupe EIB-a, rekordnih 187,9 milijuna eura.

Ulaganje EIB-a od 342,5 milijuna eura je za 122,5 milijuna eura ili 26,3 posto manje no u 2019. godini.

Krediti su odobreni u okviru šest poslova ugovorenih radi potpore domaćim malim i srednjim poduzećima (MSP-ovima), a više od 70 posto tog iznosa ili 245,5 milijuna eura osigurano je u suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR), čime su na raspolaganje stavljeni novi izvori sredstava za MSP-ove i srednje kapitalizirana poduzeća, rečeno je na konferenciji za medije.

Preostalih 97 milijuna eura domaćim je poduzećima plasirano posredstvom hrvatskih poslovnih banaka. Zahvaljujući tim aktivnostima, ukupna ulaganja EIB-a u Hrvatsku, od početka poslovanja, dosegla su 7,06 milijardi eura, od čega je samo u zadnjih deset godina uloženo pet milijardi eura, istaknuli su iz EIB-a.

EIF je u 2020. u Hrvatskoj uložio rekordnih 187,9 milijuna eura, 89,7 milijuna eura ili 91,3 posto više no godinu prije.

Fond je pritom uložio 90,6 milijuna eura u jamstvima, 1,3 milijuna eura kroz uključivo financiranje, a 96 milijuna eura pak u obliku vlasničkog kapitala.

Dario Scannapieco, potpredsjednik EIB-a zadužen za poslove u Hrvatskoj, istaknuo je da je tih 96 milijuna eura ulaganja posljedica snažne suradnje s HBOR-om te da predstavlja potpora razvoju “equity” eko sustava u Hrvatskoj.

Podsjetio je da su lani zajedno s HBOR-om uložili 70 milijuna eura u tri fonda rizičnog kapitala u Hrvatskoj s privatnom ponudom – Prosperus Growth Fund, Adriatic Structured Equity Fund i Croatian Mezzanine Debt Fund.

Hrvatska poduzeća, kako startup tvrtke tako i MSP-ovi i srednje kapitalizirana poduzeća, smatra Scannapieco, imat će koristi od novih fondova rizičnog kapitala pokrenutih zahvaljujući suradnji EIF-a i HBOR-a, a kako se očekuje, tako će se za razvoj i rast tih poduzeća na raspolaganje staviti do 205 milijuna eura.

Scannapieco je izdvojio i Europski fond za strateška ulaganja (EFSU), okosnicu tzv. Junckerovog plana, koji predstavlja zajedničku inicijativu Europske komisije (EK) i EIB-a, a koji je u proteklih šest godina osigurao potporu za gotovo 1.200 MSP-ova u Hrvatskoj, čime je očuvao približno 16,5 tisuća radnih mjesta i mobilizirao 771 milijun eura ulaganja u hrvatsko gospodarstvo.

Naveo je i da su savjetodavne službe EIB-a nastavile s pružanjem tehničkih i financijskih savjeta javnim i privatnim partnerima u Hrvatskoj radi razvoja i provedbe održivih investicijskih projekata i privlačenja novih ulaganja u zemlju. Savjetodavne službe EIB-a tako su lani pružile podršku za 15 projekata, uz ukupnu vrijednost ulaganja od 652 milijuna eura.

Četiri projekta  – obnova željezničkog voznog parka, gospodarenje krutim otpadom, vodoopskrba i odvodnja te e-škola – koje je potpomogao JASPERS, jedan od EIB-ovih savjetodavnih programa, dobila su u 2020. odobrenja Europske komisije u ukupnoj vrijednosti od 407 milijuna eura, izvijestio je.

Marić: EIB jedan od najvažnijih međunarodnih financijskih partnera

Potpredsjednik hrvatske vlade i ministar financija Zdravko Marić rekao je da EIB Hrvatskoj ostaje jedan od najvažnijih međunarodnih financijskih partnera, a da je tijekom godina ta banka značajno doprinijela gospodarskom rastu i zapošljavanju u Hrvatskoj.

U kontekstu pandemije koronavirusa, Marić je istaknuo da je EIB Grupa brzo reagirala širokim setom programa i mjera za pomoć gospodarstvima. Pritom je izdvojio prenamjenu u sklopu Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), provedenu u suradnji s Europskom komisijom, a za pomoć u vidu obrtnog kapitala malim, srednjim i srednje kapitaliziranim poduzećima.

Apostrofirao je lani uspostavljeni EIB-ov Paneuropski jamstveni fond, kojem je cilj u krizi osigurati dodatno financiranje za pogođene tvrtke u Uniji, s fokusom na mala i srednja poduzeća, istaknuvši kako je fond generirao značajan interes na tržištu.

Podsjetimo, taj fond je ciljane vrijednosti 25 milijardi eura, formira se kroz jamstva članica EU, procijenjeni iznos dodatnih mobiliziranih ulaganja putem fonda doseže 200 milijardi eura, a Hrvatski sabor je lanjskog listopada potvrdio sporazum o doprinosu u taj  fond, uz ukupnu maksimalnu potencijalnu obavezu Hrvatske sukladno 0,43 posto udjela u upisanom kapitalu EIB-a od 106,7 milijuna eura.

Također, kako je rekao Marić, EIB Grupa je privremeno proširila svoje uvjete financiranja s ciljem boljeg služenja trenutnim potrebama svojih klijenata, a istovremeno je financirala i ključnu zdravstvenu infrastrukturu te ulagala u razvoj cjepiva protiv covida-19.

Marić je ustvrdio da je će EIB kao partner ostati jako prisutan u Hrvatskoj i u budućnosti, a osim Paneuropskog jamstvenog fonda, izdvojio je i implementaciju programa InvestEU, kao i “zelena” ulaganja, s obzirom na ambicioznu ulogu EIB-a kao klimatske banke EU-a.

Marić je zahvalio EIB-u i njegovim zaposlenicima na donaciji koja je pomogla osiguravanju privremenog smještaja za građane s područja Sisačko-moslavačke županije koji su uslijed razornog potres krajem prošle godine ostali bez svojih domova.

“Taj čin služi kao direktan primjer dubokog i bliskog odnosa između EIB-a i Hrvatske. Svima još jednom hvala”, poručio je Marić.