Rezultati najnovije kvartalne ankete Europske središnje banke o kreditiranju u eurozoni na tragu su općenito pogoršanih ekonomskih očekivanja i ocjena da će eurozona ove zime otklizati u recesiju. Dio te priče su i povećanja troškova sredstava banaka u uvjetima stezanja monetarne politike, a banke zbog svega postaju selektivnije u odobravanju kredita. Anketa ECB-a za treće tromjesečje pokazala je značajno daljnje zaoštravanje standarda odobravanja i uvjeta kredita, a 153 banke iz eurozone koje sudjeluju u tom istraživanju isto očekuju i u zadnjem kvartalu. Pod utjecajem gospodarskog usporavanja i rasta kamatnih stopa računaju i sa slabljenjem kreditne potražnje.

Hrvatska narodna banka također prati tržišni puls u pogledu kreditiranja, putem Ankete koja je metodološki usklađena s ECB-ovom. U trećem kvartalu i u većini banaka na našem tržištu došlo je do određenog pooštravanja standarda odobravanja kredita, sugeriraju ažurirani nalazi posljednje HNB-ove ankete. Ali iz odgovora banaka proizlazi da je ono znatno manje uočljivo kad je riječ o kamatnim stopama i/li naknadama, odnosno samim uvjetima kredita.

“Za razliku od europodručja, gdje su kamatne stope značajno povećane nakon zaoštravanja monetarne politike ECB-a, prema zadnjim dostupnim podacima (za kolovoz) u Hrvatskoj još nije zabilježena značajnija promjena kamatnih stopa”, ističu iz Hrvatske udruge banaka. U tom su tonu i neki naglasci s posljednje sjednice Savjeta HNB-a. “Kamatne stope banaka zasad se nisu povećale ni na nove niti na postojeće kredite poduzećima i kućanstvima. Ali postupno bi se mogao povećati trošak otplate kredita s promjenjivom kamatom, ponajprije vezanom uz Euribor koji je već snažno porastao”, navode dodajući da će to biti ublaženo zakonskim ograničenjem najviših kamatnih stopa na kredite potrošačima.

U Erste banci, primjerice, kažu da u dosadašnjem dijelu godine bilježe uzlazni trend potražnje za novim kreditima. “Izgledno je da je ubrzanju kreditne aktivnosti u ovoj godini pridonijela i promjena narativa monetarne politike te očekivanje rasta kamatnih stopa. Imajući u vidu visoku razinu neizvjesnosti te rastuće kamatne stope, očekujemo da će u nadolazećem razdoblju doći do određene normalizacije u dinamici kreditiranja, odnosno postupnog usporavanja”, kaže Alen Kovač, glavni ekonomist banke.

Trenutno u Ersteu nemaju u planu podizati kamatne stope na novoodobrene kredite građana, a u poslovanju s gospodarstvom one su u posljednje vrijeme zabilježile određeni porast uslijed rasta varijabilnog dijela kamatne stope (Euribor). Dodaju da je, kad se promatra stanje trenutačno otvorenih kratkoročnih kredita gospodarstvu, njih 85 posto odobreno uz fiksnu stopu. Kod dugoročnih kredita, koji se češće odobravaju uz promjenjivu kamatnu stopu, taj je udio na 58 posto, kažu.

Anketa HNB-a na razini cijelog bankarskog sektora ukazuje na to da je u poslovanju s poduzećima u protekla tri mjeseca (neto) postrožavanje procedura odobravanja bilo izraženije nego u drugom tromjesečju, a to vrijedi i za velike tvrtke i za mala/srednja poduzeća. Postroženja su znatno raširenija kod kratkoročnih zajmova, za kojima je i potražnja znatno veća nego kod dugoročnih. U kreditiranju stanovništva, pak, prvi je put u protekle dvije godine zabilježeno pogoršanje kreditnih uvjeta, a kao glavni razlog se, kao i kod poduzeća, navodi pogoršanje opće gospodarske situacije.

Pad pouzdanja i investicijski apetiti

Mada međugodišnje usporedbe i dalje govore o ubrzanju rasta ukupnih plasmana, iz rezultata kvartalne ankete može se ipak naslutiti posustajanje potražnje, ponajprije kod građana. Nakon dugo vremena dogodilo se i da su banke u tri ljetna mjeseca u većem postotku ustvrdile da je potražnja građana smanjena u obje anketne kategorije – i kod stambenih i kod potrošačkih i ostalih kredita. Naglašenije slabljenje potražnje bilježe kod stambenih kredita (koji na godišnjoj razini bilježe snažan rast), a posustajanjem apetita za njima računa se i u ostatku godine. Istodobno, u slučaju potrošačkih kredita nešto je veći udjel banaka koje ipak očekuju blagi rast potražnje.

Kad je riječ o poduzećima, i u idućim mjesecima izgledan je nastavak zaoštravanja kreditnih uvjeta, a veći postotak banaka računa da će potražnja tog sektora za dugoročnim (investicijskim) kreditima i u zadnjoj četvrtini godine pasti, a ne rasti, dok kod kratkoročnih većina i dalje očekuje rast potražnje.

Iako u europodručje Hrvatska ulazi usred ciklusa zaoštravanja monetarne politike ECB-a, što će negativno utjecati i na uvjete financiranja domaćeg gospodarstva, Hrvatska ipak računa s prigušenim prelijevanjem pogoršanja uvjeta financiranja.

Vodstvo središnje banke s tim u vezi podsjeća kako će smanjenje stope obvezne pričuve i ukidanje minimalne devizne likvidnosti, dvije odluke koje je HNB već donio, “snažno povećati slobodna novčana sredstva banaka i djelovati u pravcu ublažavanja i usporavanja pogoršanja uvjeta financiranja na domaćem tržištu”.

Preokret na tržištu nekretnina?

Dok se u sektoru kućanstava računa da porast kamata na nove stambene kredite, naglašena neizvjesnost te smanjenje realnih dohodaka povećavaju rizik preokreta na tržištu stambenih nekretnina, u poslovnom sektoru se unatoč dobrim poslovnim rezultatima u prvih devet mjeseci smanjuje pouzdanje poduzeća. Ona se danas snažno zadužuju kod banaka u prvom redu kako bi financirali povećane troškove poslovanja, osobito kad je riječ o djelatnostima s visokim udjelom troškova energije, podcrtavaju u HNB-u.

U Ersteu tvrde kako je najveći dio njihove novogenerirane izloženosti sektoru gospodarstva u 2022. proizašao iz financiranja mikro, malih ili srednjih poduzeća u područjima prirodnih resursa, građevinarstva, proizvodnje potrošačkih proizvoda, industrije hotela te nekretnina. Slična je situacija i kod velikih klijenata, gdje se dodatno ističe rast izloženosti u industriji zdravstva.

Kratkoročno gledano, kažu, u idućem će razdoblju razina kamatnih stopa dominantno ovisiti o potezima nositelja monetarnih politika (ponajprije u smislu referentnih kamatnih stopa ECB-a), kao odgovora na okruženje visoke inflacije i neizvjesnosti povezanih s ratnim sukobom u Ukrajini. Usto, očekivani rast kamatnih stopa u Hrvatskoj bi, u odnosu na neke druge europske zemlje, trebao biti ublažen zbog ulaska u eurozonu (ukidanje valutnog rizika, doprinos smanjenju premije na rizik), kao i činjenice da je hrvatski bankarski sustav otprije visoko likvidan.