Austrijska Erste grupacija, matična banka domaćeg Erstea, u šest mjeseci godine ostvarila je 1,14 milijardi eura neto dobiti, četvrtinu više nego lani.

Rat na istoku Europe zasad se još ne osjeća u zemljama na koje je strateški orijentirana, kreditna potražnja je solidna, a oštar skok kamatnih stopa u Češkoj, Mađarskoj i Rumunjskoj prelio se na operativni rezultat oslikavajući normalizaciju kamatnih stopa u koju Europa ulazi.

Ne vjeruju u zimu bez plina
Premda su u Beču još oprezno optimistični, ne vjeruju u scenarij potpunog zatvaranja isporuka plina Europi rezonirajući da je obje strane imaju korist od protoka, kalkuliraju s ekonomskim hlađenjem regije do kraja godine.

Hrvatska je u tom scenariju među zemljama koje bolje prolaze s rastom BDP-a 4,9 posto (2,1% u 2023.) u usporedbi s, primjerice, čeških 1,6% ili slovačkih 2%. U svakom slučaju, s 3,7 posto rasta u 2022. regija srednje i istočne Europe (CEE) ostaje područje bržeg rasta i prilika za profitabilnost od eurozone koja će u prosjeku rasti postotni bod sporije.

Sve države bore se s inflacijom koja je gotovo svugdje dvoznamenkasta, osim u Austriji i Srbiji, a njezino snažno spuštanje očekuju u idućoj godini. U Hrvatskoj se rast cijena očekuje 10 posto na razini ove godine, a iduće 5,6 posto, uz prognozu da će Europska središnja banka ključna kamatna stopa u eurozoni povisit do 1,25 posto do prosinca.

Unatoč neizvjesnoj makro slici, kvaliteta portfelja se ne kvari, nema znakova bankrota klijenata, a udio loših kredita na povijesnom je minimumu 2,2 posto.

Primjetno je da klijenti suočeni s inflacijom i prijetnjom cijena energenata stvaraju zalihe, pa u Ersteu naglašavaju da se od prethodno stavljenog kapitala “na stranu” još dostupno 500 milijuna eura za eventualno ublažavanje udarca pođu li stvari nizbrdo u scenariju koji bi, kako kažu, bio “upravljiv”.

Na sedam tržišta srednje i istočne Europe, Austriji, Hrvatskoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Srbiji i Rumunjskoj, grupacija je ostvarila 1,86 milijardi eura operativnog rezultata, 10,3 posto više nego lani.

Neto prihod od kamata porastao je gotovo 16 posto u odnosu na lanjski lipanj, na 2,84 milijarde eura. Prihodi od provizija i naknada rasli su 10,5 posto, na 1,2 milijarde eura, a negativan rezultat bilježi dobit od trgovanja.

U prvih šest mjeseci potražnja za kreditima građana, malih i srednjih te velikih kompanija, prelila se u rast kreditiranja za 6,3 posto, na 191,5 milijardu eura, dok je imovina Erste grupe premašila 327 milijardi eura uz stopu adekvatnosti kapitala 14,2 posto (s uključenom dividendom za 2021.).

Odvojeno je hrvatska Erste banka objavila da je u prvih šest mjeseci ostvarila 745 milijuna kuna neto dobiti, 45 posto više nego godinu ranije.

Priuštivo stanovanje
Sa skupim energentima, ubrzanom inflacijom i pregrijanim nekretninama budućnost je neizvjesna, pa je austrijska grupa pokrenula stratešku inicijativu za osiguravanje priuštivog stanovanja.

“Geopolitička situacija i visoka inflacija zamagljuju dosadašnja pozitivna očekivanja za Europu. Ipak, gospodarstva u istočnom dijelu Europske unije do sada su pokazala otpornost uz usporedivo stabilne javne financije, neprekinutu spremnost poduzeća da ulažu, kao i razvoj tržišta rada i povjerenje potrošača koje je i dalje pozitivno”, kaže predsjednik Uprave Erste grupe Willi Cernko.

Do 2030. planiraju financirati do 15.000 stanova u srednjoj i istočnoj Europi i ponuditi ih u najam po uzoru na tradiciju priuštivog stanovanja u Austriji. U Češkoj je već osnovano zasebno društvo, u Slovačkoj oko 200 stanova na tržište stiže već godine pri čemu je tamošnja država djelomični investitor.

U Hrvatskoj je projekt u fazi pripreme, Cernko kaže da su u tijeku kontakti s lokalnim vlastima jer je za takav projekt gdje je banka investitor nužna priprema zakonskog okvira.