Kamatne stope na štednju koje nude hrvatske banke već su mjesecima tema u domaćim medijima. Kakvu ponudu u bližoj budućnosti mogu očekivati hrvatski štediše, ali i dužnici razgovarali smo sa Tamarom Perkom, direktoricom Hrvatske udruge banaka.

Iz poruka ECB-a može se zaključiti kako će kamatne stope ostati na sadašnjim razinama duže vrijeme, Kako će se, po vašem sudu, kretati kamatne stope na štednju u idućih godinu-dvije, odnosno može li se očekivati da će se u prosjeku kretati oko 3 do 4 posto za oročenje na godinu dana?

Ekonomska situacija u europodručju je trenutačno veoma neizvjesna te je iznošenje bilo kakvih prognoza o budućem kretanju kamatnih stopa Europske središnje banke vrlo nezahvalno. Izvjesno je jedino da je ciklus brzog rasta kamatnih stopa završen, da ulazimo u razdoblje stabilnijih kamatnih stopa na tržištu novca, a u dogledno vrijeme koje spominjete – godinu do dvije dana – ne treba isključiti niti pad kamatnih stopa ECB-a ako se recesijski trendovi u srednjoj Europi prošire i pokažu jačima nego što se trenutačno očekuje. U Hrvatskoj bilježimo pritisak na rast kamatnih stopa s vremenskom odgodom koji je blaži nego u većini drugih zemalja europodručja, međutim podaci za kolovoz su potvrdili da dolazi do povećanja.

Prema podacima HNB-a, prosječna kamatna stopa na sve oročene depozite kućanstava iznosila je 1,35% s godišnjim rastom od 1,23 postotnih bodova. Prema podacima ECB-a, koji pruža podatke za međunarodnu usporedbu, prosjek na oročenja depozita stanovništva do godine dana dosegnuo je 1,62%, dok se na dulja oročenja još uvijek kreće nešto ispod 1%. Iz toga je očito da je sada na tržištu na djelu trend pritiska na rast kamatnih stopa, no koliko će on trajati, koliko će jak biti i gdje će kamatne stope na kraju završiti, doista ne možemo prognozirati.

Kako tumačite da hrvatske banke nude u prosjeku najniže kamate na ukupne depozite u eurozoni?

Svaka država ima svoje specifičnosti tržišta koje u konačnici utječu i na visinu kamatnih stopa. Kada govorimo o kamatnim stopama moramo uspoređivati one na depozite, ali i one na kredite. U državama u kojima je rast kamatnih stopa na depozite bio snažniji možemo primijetiti da se taj rast dogodio i kod kamatnih stopa na kredite. U Hrvatskoj pak imamo drugačiju situaciju zbog efekata uvođenja eura kao što je dodatan višak likvidnosti i smanjeni regulatorni troškovi, a što je utjecalo na to da je rast na obje strane postepen i blag. Rezultat toga je da u Hrvatskoj imamo kamatne stope koje su među najnižima u EU i za kredite i za depozite.

Prema podacima HNB-a, nakon cjelogodišnjeg usporavanja, u kolovozu je došlo do blagog ubrzavanja porasta depozita kućanstva. Što očekujete po pitanju kretanja depozita u 2024. godini?

Kolovoz je mjesec kada sezonski faktori, zbog turističke sezone, pozitivno utječu na kretanje depozita, pa podatke za taj mjesec ne treba uzimati kao reprezentativne za dulje vremensko razdoblje. Depoziti kućanstava cijelu ovu godinu rastu po jednoznamenkastim stopama u odnosu na iste prošlogodišnje mjesece i primjećuje se usporavanje u odnosu na prošlu godinu kada je rast u drugoj polovici godine bio dvoznamenkast u smislu stopa rasta. Međutim, ne treba zaboraviti da je to bilo razdoblje koje je prethodilo uvođenju eura.

Zbog toga ćemo do kraja ove i početkom iduće godine možda imati i pad depozita na godišnjoj razini, no to neće biti posljedica normalnih gospodarskih trendova, već će nastati kao posljedica jednokratnog izvanrednog događaja koji je iznimno podigao depozitnu bazu u razdoblju oko 1. siječnja 2023. Stoga će svaka usporedba s tim razdobljem značiti anomaliju i ne treba ju uzimati kao reprezentativnu. U svakom slučaju, ako se pozitivan tempo kreditiranja nastavi i ako u Hrvatskoj održimo gospodarski rast, depoziti kućanstava će prirodno nastaviti rasti po umjerenim stopama.

Očekuju li klijente tijekom iduće godine značajno veće kamatne stope na kredite, kako već odobrene, tako i novougovorene?

Kada govorimo o sektoru stanovništva u Hrvatskoj važno je reći da je većina novodobrenih kredita u proteklom razdoblju odobravana uz fiksne kamatne stope tako da u tom dijelu ne postoji mogućnost rasta kamatnih stopa. Dvije trećine ranije odobrenih stambenih kredita vezano je uz fiksnu ili kombiniranu kamatnu stopu. Osim toga, od trećine korisnika stambenih kredita s promjenjivom kamatnom stopom velika većina, odnosno njih oko 75%, ima ugovoren NRS koji je povezan s kamatnim stopama na depozite, ali reagira s vremenskim odmakom te postepeno i blaže. Dodatno, zakonska regulacija propisuje gornje granice kamatnih stopa i pravila po kojima se periodično te granice usklađuju, pa je mogućnost porasta kamatnih stopa na kredite kućanstvima u kratkom roku ograničena, tj. zakonske odredbe štite kućanstva od naglih promjena kamatnih stopa. Kada govorimo o sektoru poduzeća, neznatno manje od polovine kredita domaćih kreditnih institucija odobreno je s promjenjivom kamatnom stopom, pri čemu su dužnici s kreditima uz promjenjive kamatne stope najviše vezani uz Euribor i kamatnu stopu na trezorske zapise Ministarstva financija koje su zamjetno porasle. Što se tiče općenito

kamatnih stopa za nove kredite u ponudi banaka, ne može se isključiti blagi pritisak na rast kamatnih stopa, no pritom treba imati u vidu da su i kamatne stope na kredite, ne samo na depozite, među najnižima u europodručju tako da promjene kamatnih stopa treba sagledavati u kontekstu sveukupnog europskog trenda. Mi smo i prije dijelili europski kamatni ciklus, a nakon ulaska u europodručje to je još pojačano.

S obzirom na najavljeno gašenje državnog programa subvencioniranja stambenih kredita i veliki skok cijena nekretnina, očekujete li iduće godine smanjenje stambenog kreditiranja?

Ono što znamo iz javnosti i podataka HNB-a je da je broj transakcija smanjen, ali cijene još nisu počele padati. Moguće je da se nekretninsko tržište na jedno kraće vrijeme zakoči, no mi to u statistikama novoodobrenih kredita zasad ne vidimo. Tempo kreditiranja se ne mijenja bitno već neko vrijeme, i godišnji rast stambenog kreditiranja se kreće oko 9-10%. Nezahvalno je prognozirati što će se događati u budućnosti s cijenama nekretnina i mislim da na to pitanje konkretniji odgovor mogu dati stručnjaci za nekretninsko tržište.

Velike banke za sada nude posebne štedne proizvode sa višom kamatnom stopom (primjerice, Zaba nudi jednokratno oročenje Favorit, PBZ Premium Invest štednju za oročenje više od 5000 eura, a HPB Super štednju). Smatrate li da vodeće banke još nisu spremne za značajniji iskorak po pitanju podizanju kamatnih stopa na depozite?

Banke su u prvoj polovici godine krenule s podizanjem kamatnih stopa na depozite, a taj rast se nastavio i u nastavku godine. Kao što sam spomenula, za oročene depozite kućanstava prosječna kamatna stopa rasla je na godišnjoj razini za 1,23 postotnih bodova, dok je prosječna kamatna stopa za oročene depozite poduzeća rasla na godišnjoj razini snažnije i to za 2,91 postotnih bodova. Sličan rast kamatnih stopa bilježimo i kod kredita stanovništvu i poduzećima. Iz već navedenih razloga, nismo reagirali brzo i trenutačno kao što se to događa na tržištu kredita i depozita jedne Njemačke ili Belgije, ali nismo ni potpuno izolirani, te je za očekivati da će u dugom roku doći do usklađivanja s drugim državama i prijenosa kamatnih promjena na aktivnoj i pasivnoj strani.

Ministar financija Marko Primorac najavio je da će uvjeti po kojima će država izdavati trezorske zapise za građane ovisiti o dinamici podizanja kamatnih stopa na štednju. Očekujete li da će građanima državne vrijednosnice biti privlačnije od oročenja u bankama?

Vlada RH povukla je nekoliko kvalitetnih poteza kao što su izdanje narodnih obveznica te najavljeno izdanje kratkoročnih trezorskih zapisa. Svaki građanin donosi vlastite investicijske odluke ovisno o tome što mu odgovara u danom trenutku, ali za očekivati je da će se dio klijenata odlučiti investirati u izdanje trezorskih zapisa kao što je to bio i slučaj kod narodnih obveznica kada je dosegnut iznos upisa građana od visokih 1,335 milijardi eura. Banke su tada pružile snažnu podršku te doprinijele uspjehu izdanja narodnih obveznica omogućavanjem plasmana obveznica kroz bankarsku maloprodajnu mrežu. Smatramo to zdravom konkurencijom na tržištu i podržavamo inicijative koje unaprjeđuju financijska tržišta u Hrvatskoj, ali i potiču građane na investiranje i utječu na povećanje razine financijske pismenosti.

Nakon rujanskog sastanka u Banskim dvorima kazali ste da će banke “biti dio rješenja”. Kakav ste dogovor tada postigli s Vladom?

Imali smo kvalitetan dijalog s predstavnicima Vlade te smo razumjeli interes i poruke Vlade i smatramo ih razumnim nastojanjem poboljšanja kvalitete života građana Hrvatske. Na sastanku se prije svega govorilo o mjerama koje mogu dodatno unaprijediti kvalitetu života građana u uvjetima visoke inflacije. Jedna od tema razgovora su bile kamatne stope i njihovo daljnje kretanje. Na sastanku su banke najavile da će doći do daljnjeg podizanja kamatnih stopa na depozite čime bi se u određenoj mjeri utjecalo na smanjenje potrošnje, a što u konačnici utječe na smanjivanje stope inflacije.

Razgovaralo se i o nizu drugih mjera koje mogu pozitivno utjecati, pa je tako bilo govora o tome da banke dio dobiti ulože u povećanje vlastitog kapitala, odnosno da se iskoristi povoljan trenutak u cilju daljnjeg osnaživanja cjelokupnog bankarskog sustava, a kako bi banke bile još otpornije na potencijalne izazove u budućnosti.

Imovina bankarskog sustava u prvom polugodištu manja je za 2,6 posto, ponajprije zbog upisa narodnih obveznica. Kako vidite kretanje imovine banaka tijekom 2024., posebice u kontekstu najave izdavanja novih državnih dužničkih vrijednosnica namijenjenih građanima?

Prema bilanci drugih monetarnih financijskih institucija, što se zapravo odnosi na banke, a koju HNB sastavlja na neto osnovi, u prvih osam mjeseci nije došlo do pada nego do rasta imovine. Točno je da se u lipnju imovina banaka smanjila u odnosu na kraj 2022., ali usporedba s krajem prošle godine nije precizna jer je u tom razdoblju u sustav povučen veliki dio gotovine u optjecaju zbog konverzije u euro, pa su bilance bile dodatno povećane. Nakon normalizacije potražnje za gotovinom eura, taj efekt se ispuhao te se pad bilance u prvoj polovini godine ne može tumačiti izdanjem narodne obveznice.

Ukratko, vidimo da aktivnost bankarskog sektora i dalje raste, s time će rasti i bilance. Banke ne vide nikakav sukob između razvoja depozitno-kreditnih poslova i težnje Ministarstva financija da upravljanje javnim dugom oplemeni izdanjima koja su pristupačna širokim slojevima domaćih ulagača. Naprotiv, banke su podržavale i podržavat će takve projekte.