Dok su se jučer čekale vijesti o konačnom raspletu političke krize u Italiji i Grčkoj, o čemu je do zaključenja broja objavljeno tek da je talijnaskom premijeru u parlamentu “prošao” budžet, ali ne s apsolutnom većinom, iz Bruxellesa su stizale potvrde o neslozi europskih čelnika koji se ne uspijevaju usuglasiti o najučinkovitijem “oružju” za zauzdavanje krize. Krizni razgovori šefova EU, koji su u tom gradu počeli u ponedjeljak i nastavili se jučer, nisu rezultirali konkretnijim smjernicama o povećanju i funkcioniranju Europskog fonda za financijsku stabilnost.

Bez detalja
Objavljeno je tek da će se razgovori o toj temi nastaviti 17. studenoga. Jedino je dogovoreno da će se od šefova dviju najvećih grčkih stranaka koje će sastavljati novu vladu zatražiti da pismeno obećaju kako će provesti stroge mjere štednje u zamjenu za 130 milijardi težak paket europske pomoći. Fond je pak objavio da je posljednjom aukcijom obveznica prikupio tri milijarde eura, ali uz prinos veći od očekivanoga (3,6) i slab interes za kupnju nego što se očekivalo, dok je interes za kupnju bio skroman, kazali su bankarski izvori. A umjesto dogovora o Fondu, u Bruxellesu su se koplja opet počela lomiti zbog uloge Europske središnje banke u spašavanju monetarne unije od krize. Njemačko protivljenje masovnijoj protukriznoj akciji ECB-a napali su britanski premijer David Cameron i irski ministar financija Michael Noonan. Naime, njemačka kancelarka Angela Merkel jasno je rekla “ne” snažnijoj mobilizaciji ECB-a jer dijeli stav njemačkoga guvernera Jensa Widmanna koji je uvjeren da bi ECB dodatnim pojačanjem programa kupnje državnih obveznica ugrozio svoju samostalnost i isprovocirao rast inflacije. No Cameron, kako prenosi The Guardian, upozorava da će eurozona kolabirati ako ECB ne zauzme aktivniju ulogu u kroćenju krize i ne počne još snažnije kupovati obveznice prezaduženih zemalja u kojima se kriza produbljuje. “Na eurozoni i ECB-u je da spašavaju euro. Ne može globalna akcija biti nadomjestak za akciju same eurozone”, rekao je i vodećim ljudima eurozone poručio: “Sredite sami sebe pa će vam i drugi pomoći. Nikako obratno.” Michael Noonan također tvrdi da središnja banka mora biti glavni igrač u borbi protiv krize, i to sve dok stabilizacijski fond ne zaživi u punoj snazi. “ECB tako treba ‘igrati’ sve dok se ne dokaže da fond doista služi svojoj svrsi”, rekao je Noonan. Inače, ECB je jučer objavio kako je u listopadu dodatno povećao financiranje talijanskih banaka koje je dosegnulo iznos od 111,29 milijardi eura, dok je u rujnu bilo riječi o 104,68 milijardi eura. Talijanski zajmodavci pojačano se oslanjaju na financiranje ECB-a od kraja lipnja kada su njihove ukupne pozajmice iznosile 41,3 milijarde eura, što svjedoči o ograničenjima glede financiranja banaka koja su posljedica dužničke krize u eurozoni.

Namet na štetu rasta?
Problemi u Bruxellesu iskrsnuli su i zbog protukriznog poreza na financijske transakcije, za čije se uvođenje najviše zalažu Njemačka i Francuska, koje “navijaju” da do toga dođe već 2012., i to u cijeloj EU. “Tržišta nam stvaraju probleme pa je fer da pridonesu stabilizaciji”, komentirala je austrijska ministrica financija Maria Fekter. S tim se stavom ne slažu njezine kolege, i to opet iz Velike Britanije i Švedske. Iz tih zemalja upozoravaju kako bi ta vrsta poreza samo dodatno smanjila gospodarski rast i natjerala financijske institucije na bijeg iz Europe. Napominju da je SAD odmah odbacio mogućnost uvođenja takva poreza.