Iako su globalne dionice prošle godine imale još jednu odličnu godinu, ulagači koji su se odlučili za alternativnije oblike imovine, poput starih šampanjaca, zabilježili su daleko bolje povrate na uložen novac.

Kako navodi Reuters, vrijednost boca starih šampanjaca nadmašila je u 2021. sve važnije vrste financijske imovine, od dionica velikih tehnoloških dionica do bitcoina, nafte i zlata.

Rekordna aktivnost
To i ne čudi s obzirom da su specijalizirane internetske platforme za trgovinu vinima, šampanjcima i žestokim pićima lani zabilježile rekordnu aktivnost kupaca te skokovite poraste cijena pojedinih etiketa. Podaci platforme LiveTrade, koja izračunava “Bordeaux indeks” pića pokazuju da su šampanjci u 2021. imali 15 predstavnika među 20 pića koja su lani ostvarila najveći rast cijene.

Na vrhu je šampanjac Salon le Mesnil’s iz 2002. godine čija se cijena na LiveTradeu te još jednoj vinskoj platformi, Liv-exu, povećala za 80 posto. Boca tog šampanjca trenutno se prodaje za 15.700 dolara.

Takav porast cijene “ostavio je u prašini” čak i bitcoin čija je vrijednost u 2021. povećana za 75 posto. K tome, skok cijene Salona za pet je puta veći od 18-postotnog rasta dioničkog mjerila sastavljenog od tehnoloških bisera, dionica Facebooka, Amazona, Netflixa, Googlea, Tesle i Microsofta.

Kada se govori o ulaganju u šampanjce, valja naglasiti kako su Taittingerov Comtes de Champagne iz 2006. te dva Krugova šampanjca iz 2002. i 1996. zabilježili porast cijene iznad 70 posto.

Krug 2000, Bollingerov La Grande Année 2007, Cristal Rosé 2008. te Dom Pérignon P2 iz 2002. poskupjeli su između 54 i 55 posto.

LiveTradeov izvršni direktor Matthew O’Connell kaže kako je nekoliko faktora utjecalo na skok cijene skupih alkoholnih pića, od niskih kamatnih stopa i visoke razine akumulirane štednje bogatijih do rastućeg fokusa ulagača na fizičku imovinu uslijed rastućih inflatornih pritisaka.

Tokom prošle godine na LiveTradeu je protrgovano rekordnih 220.000 boca uz prosječnu cijenu od 308 dolara. Desetina protrgovanih boca zabilježila je rast cijene iznad 30 posto.

MSCI u plusu 17 posto
Inače, prošla godina za globalne dionice i nije bila toliko loša, dapače. MSCI indeks svjetskih burzi, koji prati kretanja na najvećim burzama u svijetu, porastao je u prošloj godini 17 posto, što je bila treća godina zaredom kako je zabilježio dvoznamenkastu stopu rasta.

Tome je znatno pridonio snažan rast burzovnih indeksa na Wall Streetu. S&P 500 indeks završio je godinu nedaleko rekordne razine, na 4766 bodova, što znači da je lani skočio gotovo 27 posto. Dow Jones porastao je, pak, 18,7 posto, na 36.338 bodova, a Nasdaq indeks 21,4 posto, na 15.644 boda.

Snažno su lani porasle i europske burze. STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica osvojio je 22 posto. S druge strane, premda su se i najveća azijska gospodarstva, kinesko i japansko, oporavila od koronakrize, tamošnje burze nisu pratile snažan rast zapadnih tržišta.

Naprotiv, MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, pao je lani oko 5 posto. Pritom je u Šangaju najvažniji indeks skliznuo više od 5 posto, dok je hongkonški Hang Seng potonuo više od 14 posto.

Pad kineskih tržišta posljedica je krize na tamošnjem tržištu nekretnina i pritiska na tehnološki sektor jer su vlasti zaoštrile regulaciju u tom sektoru.Japanski Nikkei indeks porastao je, pak, lani 4,9 posto, na 28.791 bod, a porasle su i cijene dionica u Australiji, u prosjeku oko 13 posto.