Tvrtke u Hrvatskoj najviše plaše inflacija, recesija i potresi na tržištima

Autor: Darko Bičak , 18. siječanj 2023. u 22:00
Allianzov barometar rizika za ovu godinu reflektira posljedice pandemije i rata na poslovnu klimu/Shutterstock

Skok makroekonomskih rizika na Allianzovom barometru za 2023.

Najveći rizik za poslovanje u Hrvatskoj predstavljaju makroekonomska kretanja, a slijedi rizik od promjena zakonodavstva i propisa, stoji u Allianzovom barometru rizika za 2023. koji je predstavljen u srijedu.

U Hrvatskoj je čak 50 posto ispitanika navelo makroekonomska kretanja kao najveći rizik, a koja su u prošloj godini zauzimala posljednje 7. mjesto (11 posto).

Slijedi rizik od promjene zakonodavstva i propisa (38 posto ispitanika) koji se prošle godine također nalazio na sedmom mjestu u Hrvatskoj (11 posto ispitanika). Drugo mjesto, uz njega, dijeli i rizik od prirodnih nepogoda koji se prošle godine nalazio na prvom mjestu (55 posto).

Visoko na ljestvici energenti
Rizik od cyber-incidenata pao je s drugog mjesta na četvrto mjesto (29 posto) u 2023. godini, a s njim u ovoj godini četvrto mjesto dijeli novi rizik energetska kriza. Šesto mjesto zauzimaju prekid poslovanja (17 posto) s padom u odnosu na 2022. (30 posto) i nedostatak kvalificirane radne snage (porast sa sedmog mjesta u odnosu na 2022.).

Osmo mjesto dijele čak tri rizika gdje je najveći pad zabilježen za rizik klimatske promjene (13 posto) koji je pao s petog mjesta u odnosu na prošlu godinu (26 posto u 2022.).

38

posto ispitanih u Hrvatskoj i dalje rizikom ocjenjuje promjene propisa

Osmo mjesto uz njega dijele: požari i eksplozije (19 posto u 2022.) te tržišna kretanja kao novi rizik u ovoj godini kojeg navodi 13 posto ispitanika. Globalno su, prema Allianzovom barometru, cyber-incidenti i prekidi poslovanja na vrhu ljestvice najvećih rizika za poduzeća drugu godinu zaredom (oboje s 34 posto svih odgovora).

Međutim, makroekonomska kretanja, kao što su inflacija, volatilnost financijskih tržišta i nadolazeća recesija (skok s 10. mjesta na 3. mjesto u odnosu prema prethodnoj godini), kao i utjecaj energetske krize (nova stavka na 4. mjestu) ono je što se najviše penje na ovogodišnjem popisu globalnih poslovnih rizika, dok se počinju osjećati ekonomske i političke posljedice u svijetu nakon bolesti Covida-19 i rata u Ukrajini.

Takve važne zabrinutosti zahtijevanju hitno djelovanje poduzeća, što ujedno objašnjava zašto su prirodne katastrofe (s 3. na 6. mjesto) i klimatske promjene (sa 6. na 7. mjesto) pale na godišnjoj ljestvici, kao i izbijanje pandemije (s 4. na 13. mjesto).

Briga zbog ‘permakrize’
Allianzov barometar rizika je objavljen po 12. put, a uključuje stajalište 2712 stručnjaka za upravljanje rizicima u 94 zemlje i teritorija, uključujući izvršne direktore, stručnjake za upravljanje rizikom, brokere i stručnjake za osiguranje.

Glavni izvršni direktor Allianz Grupe Allianz Global Corporate & Specialty (AGCS) Joachim Mueller komentirao je da drugu godinu zaredom barometar rizika upućuje na to da su poduzeća najviše zabrinuta zbog rastućih cyber-rizika i prekida poslovanja.

“U isto vrijeme inflaciju, nadolazeću recesiju i energetsku krizu vide kao neposredne prijetnje svojem poslovanju. Poduzeća – u Europi i posebno u SAD-u – zabrinuta su zbog trenutačne ‘permakrize’ koja proizlazi iz posljedica pandemije te gospodarskoga i političkog utjecaja tekućeg rata u Ukrajini. To je test otpornosti na stres za svako poduzeće”, kazao je Mueller.

Komentirajte prvi

New Report

Close