Šezdesetak milijuna eura vrijedan posao izgradnje fotonaponske elektrane Korlat u postupku javne nabave Hrvatske elektroprivrede dobio je prije nepunih mjesec dana konzorcij dviju kineskih kompanija. Ovih dana, pak, upriličeno je otvaranje ponuda po tri natječaja Hrvatskih autocesta i HŽ Infrastrukture procijenjene vrijednosti radova od ukupno više od 560 milijuna eura, a financijski najpovoljniji ponuđači bile su kompanije iz Kine i Turske, dviju zemalja koje se u posljednje vrijeme najčešće spominju u kontekstu novih pravila igre o javnoj nabavi za koje je sredinom mjeseca otvoren jednomjesečni postupak javnog savjetovanja.

Predloženim izmjenama Pravilnika o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave državnim se institucijama i/li javnim poduzećima otvara mogućnost da ubuduće tvrtkama iz trećih zemalja koje nisu potpisnice sporazuma Svjetske trgovinske organizacije o javnoj nabavi zabrane sudjelovanje na javnim natječajima.

“Naručitelj može odredbama u dokumentaciji o nabavi zabraniti pristup postupku nabave gospodarskim subjektima iz trećih zemalja koje nisu potpisale Sporazum WTO-a o javnoj nabavi ni druge međunarodne sporazume, a koji su obvezujući za EU, ili se predmetni sporazumi ne odnose na konkretan postupak nabave”, navodi resorno ministarstvo u prijedlogu izmjena Pravilnika.

Dampinške cijene?

Iako se ta mogućnost hipotetski odnosi i na, primjerice, Srbiju ili BiH, u pogledu utjecaja novih pravila najčešće se adresiraju upravo kompanije iz Kine i Turske, i to ponajprije građevinske. Prema posljednjim dostupnim godišnjim izvješćima o javnoj nabavi, a zadnje se odnosi na 2023., kineske i turske tvrtke su u postupcima javne nabave u RH u dvije godine ishodile ugovore vrijedne ukupno oko 680 milijuna eura (Kina 283, a Turska 396 milijuna).

Tako je, primjerice, vrijednosno najveći iznos sklopljenih ugovora među ponuditeljima iz trećih zemalja (izvan EU) u 2023. zaključen s onima iz Turske. Od ukupno 594,5 milijuna eura vrijednosti ugovora sklopljenih te godine s ponuditeljima izvan EU na one sa sjedištem u Turskoj odnosilo se više od 62 posto. U najvećoj mjeri u njihovu je slučaju riječ o ugovorima po javnoj nabavi radova, kojih je te godine u RH ukupno ugovoreno u iznosu od nepunih 5,9 milijardi eura, što pak predstavlja oko 53 posto ukupne godišnje vrijednosti ugovora o javnoj nabavi.

Domaće tvrtke iz građevinskog sektora najviše žuljaju konkurenti iz Turske i Kine, jer smatraju da dampinškim cijenama uništavaju europski i hrvatski građevinski sektor. Nedavno je o problemu ponuda iz trećih zemalja u kontekstu (ne)pravednosti tržišta građevinskih radova u Zagrebu održana konferencija. Predsjednica HUP-a Irena Weber pritom je naglasak stavila upravo na nepoštenu konkurenciju, upozoravajući da se time novac za infrastrukturne investicije odlijeva iz EU umjesto da podržava domaće gospodarstvo.

Sporazumi i pravila

Uporište za izmjene pravilnika u smjeru opcije zabrane pristupa ponuđivačima iz zemalja koje nisu potpisnice tzv. GPA sporazuma dao je prije nekoliko mjeseci pravorijek Suda EU u slučaju jedne turske tvrtke koja se kandidrala za izvođenje radova na dionici pruge Hrvatski Leskovac – Karlovac (taj posao dobio je austrijski Strabag). Sud u Luksemburgu, naime, nije uvažio argumente tuske kompanije, ocijenivši da gospodarski subjekti iz zemalja koje nisu sklopile takav međunarodni sporazum s EU (a to je osim njezinih članica učinila još 21 država) ne mogu pri sudjelovanju u postupcima javne nabave u Uniji tražiti jednako postupanje kao za potpisnice sporazuma.

Smjena generacija

Samo manji dio obiteljskih tvrtki ima konkretan plan nasljeđivanja

Savjeti stručnjaka

Zašto je usavršavanje engleskih komunikacijskih vještina ključno za poslovni uspjeh