Tržište osiguranja filigranski je lakmus gospodarstva pa se u svakoj krizi redovno premije pretvaraju u trošak na kojem se prvo štedi. U tim okolnostima zaračunatih 7,25 milijardi kuna premije do kraja kolovoza, tek dva posto manje nego lani, pokazatelj je otpornosti te grane u korona krizi i potresa. Izostanu li veći poremećaji do kraja godine očekivanja su da bi razine bruto premije mogle dosegnuti razine iz prošle godine, oko deset milijardi kuna.

“Osiguratelji su vrlo dobro savladali situaciju s korona lockdownom i potresom. Stavljen je naglasak na digitalizaciju, štete se rješavaju na daljinu, a ovisno o pojedinačnim planovima i budućim kretanjima u ekonomiji, bruto premija bi se mogla približiti razinama iz 2019.”, kaže direktor Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO) Hrvoje Pauković. .

Tržište osiguranja već dulje vrijeme grabi odvojenim kolosijecima: segment neživotnih osiguranja bilježi – unatoč koroni – uzlazni trend, dok su životna osiguranja u slobodnom padu. U kolovozu je iz neživotnih osiguranja, iz kojih se prikupi lavovskih tri četvrtine ukupne premije, naplaćeno 5,46 milijardi kuna. U usporedbi s lanjskom godinom, radi se o 195 milijuna kuna više (+3,7%). Istovremeno, životni segment nastavlja silaznom spiralom s padom premije od gotovo 16 posto pa se na račune osiguravatelja slilo 336 milijuna kuna manje nego lanjskog kolovoza, 1,8 milijardi kuna. Zbog korona krize i potresa u Zagrebu Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga zabranila je osiguravateljima isplate dividendi da održi stabilnost tog dijela tržišta bojeći se paralelnog pada vrijednosti imovine i skoka odštetnih zahtjeva premda osiguranje od potresa po ugovorenoj premiji ne doseže ni 1,1 posto ukupno bruto premije neživotnih osiguranja.

“Rezultati pokazuju da su osiguravajuća društva rezistentna, izvrsno kapitalizirana, odlično su reagirali na situaciju s koronavirusom i potres. Što se potresa tiče, prema našim podacima dosad je isplaćeno više od 6000 šteta”, kaže Pauković napominjući da se brojke o štetama još se prikupljaju pa će HUO krajem tjedna izaći s više detalja. Zatvaranje ekonomije i neizvjesnost zbog koronavirusa amortizirano je iz nekoliko smjerova. Sama struktura premije, u kojoj glavninu čini premija od odgovornosti za uporabu motornih vozila, odradila je svoje. Osim zakonske obaveze koja je vlasnicima vozila otklonila mogućnost kalkuliranja s uštedama na toj premiji, turistička sezona i na nju naslonjen segment rent-a-cara odrazila se pozitivno na premije kaska.

Vlasnici vozila uplatili su 1,72 milijarde kuna, čak 9,7 posto više na godišnjoj razini. Pritom su iz obveznog osiguranja premije dosegnule 1,6 milijardi kuna (gotovo 10 posto više), dok je na za kasko uplaćeno gotovo 880 milijuna kuna, 20-ak milijuna više nego lani. Indikativna su dva detalja o auto policama: sklopljeno ih je 1.633.288 ukupno, gotovo 17 tisuća više, a prosječna polica stajala je 1000,26 kuna, gotovo 9% skuplje, podaci su HUO-a.

O žilavosti tog dijela financijske industrije, ali i realnih ograničenja lokalnog tržišta, ilustrira iskorak na bogatija tržišta Europske unije. Od 7,25 milijarde kuna ukupne premije, 400-njak milijuna kuna dolazi s tržišta na kojima su žvotni standard i penetracija osiguranja značajno veći.

Dok se ovaj drugi pokazatelj uobičajeno smatra indikatorom potencijala hrvatskog tržišta i kuda bi ono mogli ići u budućnosti, za igrače poput Euroherca, Adriatica, Allianza i Croatije, iskorak u EU pokazuje se polaganim, no sigurnim izvorom prihoda. Primjerice, u osam mjeseci na tržištu Austrije naplaćeno je 169 milijuna kuna, u Sloveniji 126 milijuna, a u Italiji 110 milijuna kuna. U proboju na inozemna tržišta najdalje je je otišla Agram grupa kroz Euroherc i Adriatic osiguranje, slijede Allianz i Croatia. Segment životnih osiguranja nastavlja plaćati danak rekordno niskim kamatnim stopama.

Domaći osiguranici, naime, navikli na mješovite proizvode sa štednom komponentom očekuju određene prinose kojih nema, a demotivirajuće im je što se u eri jeftinog novca rizik potrage za prinosima se sve seli na ulagatelja. Izvjesno je da će trend potrajati dok se pumpaju milijarde u gospodarstva diljem svijeta, uključujući i EU, ili dok osiguravatelji ne upakiraju životno osiguranje u primamljiviji paket koji će zaustaviti negativni trend. U tom segmentu najveći udio otpada na klasično životno osiguranje s premijom od 1,5 milijardi kuna, što je pad od 13,5 posto. Slijede životna ili rentna osiguranja gdje ugovaratelj snosi rizik koja su pala za čak trećinu, na tek 200-njak milijuna kuna premije.

Lidersku poziciju od 27,6 posto tržišta prema bruto zaračunatoj premiji drži Croatija osiguranje. Adrisova kompanija do kraja kolovoza ubrala je dvije milijarde kuna premije, 2,9 posto manje nego lani uz blagi pad tržišnog udjela.

Drugi je Euroherc s udjelom od 11,9 posto i rastom premije od 5,8 posto, na 861,4 milijuna kuna.

Za razliku od spomenutog dvojca, Allianz Zagreb kao treći igrač imao je značajan pad premije od 17,4% uprihodivši 810 milijuna kuna što ga pozicionira na treće mjesto na ljestvici s udjelom od 11,2 posto.

Četvrti je Wiener osiguranje iz grupacije Vienna Insurance Groupa koji su kraj kolovoza dočekali s rastom premije od 10,6%, odnosno 716,8 milijuna kuna, i 9,9% tržišnog kolača.