Već krajem lipnja na snagu stupaju određene odredbe Uredbe o tržištima kriptoimovine (MiCA). Kako bi bila moguća provedba Uredbe, koja napokon donosi regulaciju i nadzor nad izdavateljima i pružateljima usluga kriptoimovine, te koja štiti potrošače, Vlada je donijela i po hitnom postupku uputila u Hrvatski sabor prijedlog Zakona o provedbi MiCA-e.

Za provedu Uredbe i nadzor nad izdavanjem i pružanjem usluga kriptoimovine, odnosno digitalne imovinu koja se može prenositi i pohranjivati elektronički (što su tokeni e-novac, odnosno elektronički novac, tokeni vezani za imovinu, kao što je stablecoin, i ostala kriptoimovina) u Hrvatskoj će biti zadužena Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) i Hrvatska narodna banka (HNB).

Slijedi veća zaštita
Kako je na sjednici Vlade pojasnila Tereza Rogić Lugarić, državna tajnica u Ministarstvu financija, trenutačno se na poslovanje s kriptoimovinom primjenjuje samo Zakon o obveznim odnosima i odredbe Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. No to se sada mijenja jer stupanjem na snagu MiCA-e kriptotržište će biti regulirano slično kao i klasično financijsko tržište.

Rogić Lugarić: Smatramo da će primjena Uredbe u velikoj mjeri pridonijeti zaštiti potrošača, ulagatelja i integriteta tržišta.

“Smatramo da će primjena Uredbe i zakonskog prijedloga u velikoj mjeri pridonijeti zaštiti potrošača, ulagatelja i integriteta tržišta s obzirom na rizike povezane s kriptoimovinom”, poručuje Rogić Lugarić.

Tako bi trebalo biti jer bi stupanjem na snagu MiCA-e trebala biti osigurana ne samo pravna sigurnost, već i financijska stabilnost. Odredbe Uredbe koje se odnose na tokene e-novca i imovine na snagu stupaju krajem ovoga mjeseca, a one vezane uz ostale vrste kriptoimovine (kao što su korisnički tokeni) tek krajem godine, odnosno 30. prosinca.

Izdavatelji kriptoimovine, odnosno oni koji nude kriptoimovinu trećim stranama ili je uvrštavaju za trgovanje, morat će nadležnom tijelu (HNB-u ili HANFA-i, ovisno o kojoj se vrsti kriptoimovine radi) dostaviti “bijelu knjigu”. Ona bi trebala sadržavati opće informacije o izdavatelju, o projektu koji će se provesti prikupljenim kapitalom, o pravima i obvezama koja se povezuju s tom kriptoimovinom…

Morat će se držati i pravila o promidžbi kriptoimovine. Također, izdavatelji tokena vezani za imovinu dužni su ishoditi odobrenje za izdavanje takvog tokena od svog nadležnog tijela, dok izdavatelji tokena e-novca mogu biti samo kreditne institucije ili institucije za elektronički novac.

Oni koji se bave pružanjem usluga povezanih s kriptoimovinom, poput mjenjačnica kriptovaluta, (skraćeno CAPS), morat će ishoditi odobrenje za rad od nadležnog tijela države članice. To odobrenje moći će koristiti kao EU putovnicu, odnosno usluge kriptoimovine moći će pružati i u drugim državama članicama.

Industrija zadovoljna
Nova pravila koje postavlja MiCA od samog donošenja (usvojena je u Europskom parlamentu u travnju prošle godine) pozdravlja i kripto industrija. Na nedavno održanoj konferenciji Reg3 Split, na kojoj se raspravljalo o regulaciji kriptovaluta, poručeno je da će MiCA doprinijeti regulatornoj jasnoći i dosljednosti što bi trebalo dodatno stabilizirati europsko i globalno kripto tržište te povjerenje investitora u kriptovalute. Ovo je posebno važno jer nedostatak jasnih pravila olakšava manipulacije i prevare kojima smo i u Hrvatskoj svjedočili, poput afere BitLucky.

Morana Vukić-Perak, voditeljica pravnih poslova i odjela za sprječavanje pranja novca u Electrocoinu, na istoj je konferenciji rekla da je Hrvatska napredovala po pitanju pripreme za MiCA-u i to izmjenama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Međutim, napomenula je da i dalje postoje razlozi za brigu u vidu vremenskog okvira za implementaciju Uredbe i mogućih regulatornih nejasnoća.