Trumpova paljba po Kini i drugi tjedan srušila naftu

Autor: Poslovni dnevnik , 12. kolovoz 2019. u 22:00
Foto: GettyImages

Pritisak na cijene nafte traje već desetak dana nakon što je američki predsjednik zaprijetio Pekingu uvođenjem dodatnih carina.

Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale i prošloga tjedna, drugog zaredom, jer se ulagači plaše da će napetosti u trgovinskim odnosima između SAD-a i Kine negativno utjecati na rast svjetskog gospodarstva, a time i na potražnju za energentima. Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna potonula 5,4 posto, na 58,53 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2,1 posto, na 54,50 dolara.

Sukob divova 
Pritisak na cijene nafte traje već desetak dana, od kada je predsjednik SAD-a Donald Trump zaprijetio Kini uvođenjem carina na daljnjih 300 milijardi dolara vrijedan kineski uvoz jer, kazao je, Kina dosad u pregovorima nije ispunila prije zadana obećanja. Kina je, pak, početkom prošloga tjedna odgovorila slabljenjem tečaja juana prema dolaru, što je Trump nazvao valutnom manipulacijom.

Kineska središnja banka odredila je, naime, u ponedjeljak tečaj iznad 7 juana za dolar, zbog čega je cijena kineske valute zaronila na najnižu razinu u 11 godina. Slabljenjem juana kineski proizvodi na inozemnim tržištima postaju cjenovno konkurentniji, dok američki postaju skuplji na kineskom tržištu. Premda se kasnije tečaj juana stabilizirao, a Trump poručio da se pregovori s Kinom nastavljaju, ulagači se i dalje plaše da će sukob između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava negativno utjecati na potražnju za naftom.

 

1,1 milijun

barela iznosit će potražnja u 2019., procjenjuje IEA

Tim više što je prošloga tjedna Međunarodna agencija za energiju (IEA) izvijestila da je globalna potražnja za naftom od siječnja do svibnja porasla najsporijim tempom od 2008., pritisnuta posustajanjem globalnog gospodarstva i trgovinskim ratom SAD-a i Kine. IEA je, također, smanjila procjenu rasta potražnje za naftom u ovoj i idućoj godini, na 1,1 milijun, odnosno 1,3 milijuna barela dnevno.

Porast u Rusiji 
S druge strane, podršku cijenama pruža predanost članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i skupine neovisnih proizvođača na čelu s Rusijom dogovoru o ograničenju proizvodnje za 1,2 milijuna barela dnevno do kraja ožujka iduće godine. Iz Saudijske Arabije poručeno je da će ta vodeća izvoznica nafte u OPEC-u u kolovozu i rujnu zadržati izvoz ispod razine od 7 milijuna barela dnevno kako bi se tržište uravnotežilo, a zalihe smanjile.

Iz Ujedinjenih Arapskih Emirata također je stigao signal da namjeravaju i dalje podupirati mjere uravnoteženja tržišta. No, proizvodnja nafte u Rusiji porasla je u prvom tjednu kolovoza za 1,32 milijuna barela dnevno, sa 11,15 milijuna, koliko je u prosjeku iznosila u srpnju. Proizvodnja početkom kolovoza nešto je veća nego što se Rusija dogovorila s OPEC-om. No, dok OPEC ograničava proizvodnju, u SAD-u se proizvodnja i dalje kreće nedaleko najviših razina u povijesti, pa tako SAD potkopava nastojanja OPEC-a da smanjenjem proizvodnje podržava rast cijena nafte.

No, posljednjih mjeseci i američki proizvođači smanjuju broj aktivnih bušotinskih postrojenja. Tvrtka Baker Hughes objavila je u petak da je prošloga tjedna broj aktivnih postrojenja u SAD-u smanjen šesti tjedan zaredom, i to za šest postrojenja, na njih ukupno 764, najnižu razinu od veljače prošle godine. U istom tjednu u kolovozu prošle godine aktivno je bilo 869 postrojenja. To pokazuje da neki proizvođači od početka ove godine smanjuju troškove jer se više usmjeruju na povećanje zarade nego proizvodnje. 

Komentirajte prvi

New Report

Close