Dok traje euforija tržišta kapitala zbog dolaska Donalda Trumpa u Bijelu kuću, njegova vizija o preoblikovanju najveće svjetske ekonomije protekcionističkim mjera koje stavljaju “Ameriku na prvo mjesto” naštetit će rastu, uvjereni su ekonomisti koje je anketirao Financial Times.

Ankete više od 220 ekonomista u SAD-u, Ujedinjenom Kraljevstvu i diljem eurozone o tome kakvi bi mogli biti efekti Trumpovog povratka pokazale su da većina ispitanika vjeruje da će njegov protekcionizam zasjeniti prednosti drugih elemenata politike koju stari-novi izabrani predsjednik naziva “Maganomics”.

Mnogi ekonomisti u SAD-u, koje su zajedno anketirali FT i Poslovna škola Booth Sveučilišta u Chicagu, također vjeruju da će novi Trumpov mandat dati vjetra u leđa inflaciji i dovesti do oklijevanja američkih Federalnih rezervi oko daljeg popuštanja monetarne politike.

Obećanja i prijetnje
“Trumpova politika može donijeti određeni rast kratkoročno, ali to će biti nauštrb globalnog usporavanja koje će se zatim vratiti i kasnije naštetiti SAD-u. Njegova je politika također inflacijska, kako u SAD-u tako i u ostatku svijeta, stoga ćemo se preseliti u stagflacijski svijet”, rekla je Şebnem Kalemli-Özcan, profesorica na Sveučilištu Brown koja sjedi i u Ekonomskom savjetodavnom panelu New York Feda.

Međutim, većina ekonomista, što uključuje međunarodne institucije i organizacije kao što su MMF, OECD i Europska komisija, predviđa snažniji rast u SAD-u nego u Europi u ovoj godini. Američko gospodarstvo je od pandemije kontinuirano raslo brže od konkurenata, porastavši 2,8 posto u trećem kvartalu prošle godine.

Od Trumpa se tek očekuje da iznese smjernice svoje ekonomske politike zbog čega analitičari i ekonomski stručnjaci predviđanja baziraju na obećanjima i prijetnjama izrečenim tijekom predizborne kampanje.

Ona uključuju planove za nametanje općih carina do 20 posto na sav uvoz u SAD, masovne deportacije radnika bez dokumenata, smanjenje birokracije i pretvaranje poreznih smanjenja uvedenih 2017. u trajnu mjeru. Trump, koji sebe opisuje kao “čovjek za carine”, dugi niz godina čvrsto vjeruje da SAD treba zatvoriti svoj trgovinski deficit i potaknuti domaću proizvodnju.

“Najavljene politike uključuju značajne carine i deportacije imigrantskih radnika. Oboje ima tendenciju inflacije i vjerojatno negativno za rast”, rekla je Janice Eberly, bivša dužnosnica Obamine administracije i viša dužnosnica američkog Ministarstva financija, koja predaje na Sveučilištu Northwestern.

EU još pesmističnija
Više od polovine od 47 anketiranih ekonomista koji se bave američkom ekonomijom očekuju “određeni negativni učinak” Trumpove agende, a druga desetina predviđa “veliki negativni učinak”. S druge strane, petina ispitanih očekuje pozitivan učinak. Sumorne prognoze među ekonomistima u očiglednoj su suprotnosti s optimizmom ulagača na tržištu kapitala oko budućnosti Trumpovog drugog mandata.

Američki S&P dionički indeks porastao je u tjednima nakon Trumpove pobjede, iako je u prosincu umanjio neke od dobitaka nakon što su federalne rezerve signalizirale da će ove godine smanjiti stope manje nego što se ranije očekivalo. U svojoj najboljoj izvedbi u posljednje dvije godine, referentni indeks završio je 2024. s rastom od 23,3 posto, nakon sličnog porasta 2023. godine.

Benjamin Bowler, strateg u Bank of America, rekao je da Trumpova “laisser-faire ekonomija, smanjenje poreza i deregulacija”, zajedno s potencijalnom “AI revolucijom”, znači da će se rast vjerojatno nastaviti u 2025.

Drugo istraživanje FT-a pokazalo je da su ekonomisti eurozone bili još pesimističniji u pogledu utjecaja Trumpove politike Stari kontinent od kolega preko Atlantika. Čak 13 posto analitičara reklo da očekuje veliki negativan učinak, a drugih 72 posto prognoziralo je neke negativne reperkusije.