U posljednjih pet godina sa Zagrebačke burze su otišle desetine kompanija, a posljednja u nizu bit će Konzum iz koncerna Agrokor. No, među onima što ostaju, rijetke vole transparentnost i redovito izještavanje o poslovanju. Razlog odlaska nisu troškovi, a situacija se može popraviti jedino ako svi shvate važnost transparentnosti, kaže član Uprave ZSE Tomislav Gračan.

Skupština Konzuma odlučila je delistirati dionice s burze čime se nastavlja niz odlazaka. Zašto odlaze ulagači, zbog krize, troškova,…?

Razlozi izvrštenja tvrtki su različiti su, a može se raditi o skupštinskim odlukama, istiskivanju manjinskih dioničara, zahtjevima za izvrštenje temeljem stečaja ili likvidacije, ili pak o spajanjima ili pripajanjima. No, zajedničko im je da time prestaje mogućnost formiranja cijene na reguliranom tržištu, a najviše će pretrpjeti transparentnost kao jedan od temelja tržišta kapitala. Mi kontinuirano naglašavamo važnost adekvatnih odnosa s investitorima, a biti prisutan na burzi predstavlja određenu referencu i vrlo važan signal investitorima, osobito stranima, koji su sve više zainteresirani za domaće tržište, osobito u svjetlu nedavnog pristupanja EU.  Ne možemo ulaziti u komentiranje poslovnih odluka kompanija, ali troškovi vezani uz uvrštenje na burzu teško mogu biti razlog izvrštenju.

Je li to pokazatelj da nam je burza kao mjesto prikupljanja izvora kapitala nepotrebna?

Bankocentričnost našeg okruženja vrlo je izražena, a u kombinaciji s nedovoljno razvijenom kulturom dioničarstva te poimanjem bankarskih kredita kao vodećeg izvora financiranja, nije neočekivano da kompanije još nisu u dovoljnoj mjeri osvijestile prednosti burze kao mjesta prikupljanja kapitala za rast i razvoj. Iako burza nastoji utjecati na taj trend, nije ga lako brzo preusmjeriti.

Možete li prokomentirati stanje na tržištu?

Prvo polugodište bilo je prilično solidno: redovni promet dionicama bolji je 38 posto od drugog polugodišta 2012., a sveukupni promet za četvrtinu čemu je pridonijela i vrlo pozitivna reakcija ulagatelja na strukturirane proizvode. U srpnju se trgovalo razmjerno suzdržano što nije neuobičajeno tijekom ljetnih mjeseci. Otpočetka godine CROBEX i CROBEX10 rasli su otprilike 6 posto što ipak nešto govori u prilog pozitivnom ozračju. Sve je veći interes i izdavatelja za specijaliste (održavatelje) tržišta. U siječnju je dionica Leda postala četvrta dionica na burzi čiju likvidnost podupiru specijalisti te ujedno prva dionica s dva specijalista. Od svibnja dva specijalista ima i dionica AD Plastika, a od srpnja i dionica HT-a.

Na konferenciji Tržišta kapitala u svibnju moglo se čuti da odlasci nisu toliki problem koliko ono što na burzi ostaje.

Svakako bi bilo dobro da se na tržištu nađe više kvalitetnih kompanija, zato se nestrpljivo iščekuju daljnji koraci najavljene Vladine privatizacijske inicijative.

Što treba poduzeti da se burza revitalizira?

 Certifikati su prilično doprinijeli živosti i uglavnom čine oko 7 posto prometa što nije zanemarivo. Potencijal prije svega vidimo u novim uvrštenjima i proizvodima: od početka godine uvedeno je 6 novih indeksa. Puno je planova, ali ono što može pomoći jest likvidnost tržišta, kvalitetne tvrtke na burzi, predvidiv ekonomski okvir, jasna i učinkovita regulativa, razvoj novih proizvoda i usluga te svijest svih o potrebi za najvišom mogućom razinom transparentnosti.