Njemačko gospodarstvo bilježi najveći pad prognoza rasta među razvijenim zemljama, a ekonomisti upozoravaju na njegovu ranjivost od trgovinskih barijera koje planira administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Prema anketi Consensus Economicsa, njemačko gospodarstvo u 2025. moglo bi rasti svega 0,6 posto, što je značajan pad u odnosu na 1,2 posto predviđenih sredinom godine. Riječ je o najstrmijem smanjenju prognoze rasta među velikim industrijskim ekonomijama, piše Financial Times.

Nervoza među gospodarstvenicima

Smanjenje prognoza dijelom odražava zabrinutost da će investicijske odluke biti zamrznute i prije negoli Trump ponovno preuzme dužnost predsjednika SAD-a, jer tvrtke odgađaju velike projekte ili čak premještaju proizvodnju.

Usto, situaciju dodatno otežava politička nestabilnost unutar Njemačke, upozoravaju analitičari.

“Stupovi njemačkog poslijeratnog ekonomskog čuda — slobodna globalna trgovina, automobilska industrija i NATO — istovremeno se tresu”, izjavio je Moritz Schularick, predsjednik Kielskog instituta za svjetsko gospodarstvo pa dodao da je tamošnja ekonomija već pogođena starenjem radne snage, pretjeranom regulacijom te zaostajanjem u digitalizaciji.

Stvarni BDP Njemačke stagnira od druge polovice 2021. godine. Čak i prije Trumpove pobjede na prošlomjesečnim američkim predsjedničkim izborima, očekivano je bilo još jedno razočaravajuće razdoblje rasta sljedeće godine, no ekonomisti su sada dodatno snizili svoje prognoze.

Holger Schmieding, glavni ekonomist banke Berenberg, gotovo je prepolovio svoju prognozu rasta BDP-a Njemačke na 0,3 posto u 2025. godini, što je niže od njegovih predviđanja za ostale velike ekonomije u eurozoni odnosno za Veliku Britaniju i SAD. “Njemačka je izrazito izložena”, rekao je, uz napomenu da se rizici trgovinskog rata pojavljuju u trenutku kada već postoji “povišena nesigurnost u vezi s ekonomskom politikom u Njemačkoj”.

Ekonomisti anketirani tjedan dana nakon Trumpove izborne pobjede očekuju prosječan pad njemačkog gospodarstva od 0,1 posto do kraja godine, što predstavlja pogoršanje u odnosu na siječanjsku prognozu rasta od 0,3 posto.

Nakon raspada nepopularne ‘semaforske’ koalicije Socijaldemokrata, Zelenih i Slobodnih demokrata, dan nakon izbora u SAD-u, izvanredni izbori u Njemačkoj zakazani su za kraj veljače. Međutim, pregovori o formiranju nove vlade vjerojatno će trajati mjesecima.

“Tjeskoba i nervoza među njemačkim gospodarstvenicima vrlo su izražene”, rekao je Matthias Krämer, voditelj vanjske trgovine u Savezu njemačkih industrija, upozorivši da bi trgovinske barijere koje SAD uvodi bile iznimno bolan udarac za njemačke tvrtke.

Smanjena potražnja iz Kine

Podsjetimo, SAD je 2023. činio 10 posto njemačkog izvoza, što je najviše u više od dva desetljeća. Od 2015. godine, preuzeo je ulogu najvažnijeg trgovinskog partnera Njemačke, dok je Kina smanjila potražnju za njemačkim proizvodima. Trgovinski suficit Njemačke sa SAD-om dosegao je rekordnih 63,3 milijarde eura, a uoči američkih izbora njemački su izvoznici ubrzali isporuke, s rastom izvoza u rujnu od 4,8 posto na mjesečnoj razini.

U scenariju u kojem Trump uvodi 20-postotne carine na nekineski uvoz, što je obećao tijekom svoje kampanje, njemački izvoz u SAD mogao bi pasti za 15 posto, procjenjuje Ifo institut sa sjedištem u Münchenu.

Guverner Bundesbanke Joachim Nagel izjavio je da bi potpuna implementacija Trumpovih carinskih planova mogla smanjiti rast BDP-a za jedan postotni bod, no stručnjaci upozoravaju da bi Njemačka mogla osjetiti negativne posljedice i prije nego što carine stupe na snagu, jer bi trgovinska nesigurnost mogla usporiti ulaganja, a veće tvrtke mogle bi preusmjeriti proizvodnju u SAD.

Njemački proizvođači automobila i farmaceutske tvrtke suočavaju se s najvećim izazovima s obzirom na to da SAD čini 13% ukupnog izvoza njemačkih automobila i 22% izvoza farmaceutskih proizvoda. Prema procjenama Ifo instituta, u slučaju trgovinskog rata, izvoz oba sektora mogao bi pasti za trećinu.

Dođe li do sankcija, Njemačko udruženje automobilske industrije upozorava pak da bi odmazda Berlina mogla negativno pogoditi američke radnike, s obzirom na to da se od 900.000 vozila koje Volkswagen, Mercedes i BMW godišnje proizvedu u SAD-u, polovina izvozi.

Međutim, optimistični analitičari vjeruju da bi negativni učinci prijetnji carinama mogli biti manji nego što se predviđa, oslanjajući se dijelom na iskustva iz Trumpova prvog mandata, kada je stvarao veliku buku oko carina, no na kraju je uveo samo ograničene namete.Bert Flossbach, njemački investicijski stručnjak, smatra da bi mnogi njemački proizvođači, zahvaljujući već postojećim proizvodnim kapacitetima u SAD-u, mogli ublažiti učinke carina. “Stvari će se sigurno zakomplicirati, no ne vjerujem da će trgovinski spor sam po sebi izazvati veliku krizu”, zaključio je.