Uz razgovore o planu da se daljnje potpore za očuvanje radnih mjesta uvjetuju cijepljenjem radnika, na jučerašnjem se sastanku Vlade i koalicijskih partnera raspravljalo o još nekim temama koje treba usuglasiti sa saborskom većinom. Jedna od njih je pitanje rada trgovaca nedjeljom odnosno nacrt prijedloga izmjena Zakona o trgovini, koji uz (ne)rad nedjeljom predviđa i promjene u reguliranju radnog vremena. Nacrt je u subotu pušten u javnu raspravu do početka kolovoza.
Prođu li rješenja iz nacrta zakonskog prijedloga, trgovcima bi rad nedjeljom i blagdanima od iduće godine bio zabranjen osim u 16 nedjelja u godini, s tim da su iz zabrane izuzeta specifična prodajna mjesta poput benzinskih crpki, objekata na kolodvorima, u bolnicama… No, novost je i ograničavanje radnog vremena trgovina tijekom tjedna, najdulje do 21 sat, uz najraniji početak u šest sati. U važećem zakonu to je u domeni trgovaca.
Na sastanku koalicijskih partnera s radnim vremenom bilo je i ideja o ponešto drukčijim ograničenjima radnog vremena. Tako je Silvano Hrelja umjesto određivanja vremena rada iznio ideju da se definira broj sati kad se ne radi. Primjerice, da se kaže da trgovina mora imati osam neradnih sati. Ističući kako se na sastanku nastojalo ići prema što fleksibilnijim rješenjima, Radimir Čačić rekao je tek kako mu je u vezi s Hreljinom idejom žao se on toga nije sjetio.
No, za neke trgovce tu ne prestaju brige. Aktualne su i priče o smjernicama prema kojima bi se u trgovačke centre ubuduće moglo ulaziti samo s digitalnom Covid-potvrdom i/li negativnim testom na covid. Upravitelji šoping centara to smatraju nezakonitim. A osim što pritom podsjećaju na GDPR direktivu, navode i da bi tehnički to iziskivalo dodatna zapošljavanja osoba za skeniranje potvrda. Doduše, u Vladi smatraju da sam (ne)rad nedjeljom ne bi trebao utjecati na njihove promete jer bi se potrošači prilagodili, a njihovu razinu potrošnje određuju neki drugi parametri, ponajprije raspoloživi dohodak.
Sve u svemu, veća nervoza i nezadovoljstvo vladaju u području tzv. trgovine neprehranom. U prilog tome govore i posljednji podaci o fiskalizaciji. Dok je npr. u super i hipermarketima tj. u trgovini na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežito hranom i pićem u prvih pola godine fiskalizirano računa u vrijednosti 23,67 milijardi kuna, što je 4 mlrd. više nego lani, a čak 4,6 milijardi više nego u prvom polugodištu 2019., u ostatku maloprodaje pandemija je itekako ostavila traga. Iz podataka Porezne proizlazi da je u ostatku maloprodaje u prvih šest mjeseci zabilježeno oko 24,6 milijardi kuna prometa, što u odnosu na prošlu godinu jest milijardu kuna više, no u odnosu na predpandemijsku 2019. to je i dalje za više od milijardu kuna manji fiskalizirani promet.
Ukupan maloprodajni promet, pak, u Hrvatskoj u svibnju u odnosu na prošlu godinu bilježi 15-postotni rast. Prema jučer objavljenom usporednom pregledu Eurostata, na razini EU trgovina na malo porasla je 9 posto, a približno polovica država članica, poput Hrvatske, bilježi oporavak mjeren dvoznamenkastim stopama rasta prometa.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu