Država je ni ovaj tjedan odoljela niskim prinosima na tržištu novca; na aukciji trezorskih zapisa tjedni plan zaduživanja ponovno je prebačen za više od pola milijarde kuna.
Premda je na upis Ministarstvo financija ponudilo 1,1 milijardi kuna zapisa, investitori su zbog nedostatka ulagačkih alternativa bili spremni posuditi znatno više te je država u konačnici upisala 1,7 milijardi kuna te 1,8 milijuna eurskih zapisa. Vrijedi primijetiti da je ukupni premašaj planiranih izdanja od kraja kolovoza dosegnuo 3,8 milijardi kuna što analitičari ocjenjuju kao "jedno veće domaće izdanje". Cijena novca za državu i dalje ostaje iznimno niska, a prinosi su u utorak zabilježili dodatni pad odnosu na prethodni tjedan.
1,7milijardi
kuna posudila je država u utorak od ulagača na aukciji trezorskih zapisa
Za najveći dio izdanja od 1,5 milijardi kuna s rokom dospijeća od godine dana država će platiti tek 2,5 posto kamate, jednako kao i prošlog tjedna. Pad prinosa bilježe kraća dospijeća: na rok od šest mjeseci upisano je 40 milijuna kuna uz prosječnu kamatnu stopu od 1,3 posto što je u usporedbi s prošlim tjednom za 0,1 postotnih bodova niži prinos. Uz dospijeće od tri mjeseca država je posudila 140 milijuna kuna pri čemu je kamatna stopa iznosila 0,8 posto, također 0,1 postotnih bodova jeftinije nego na prethodnoj aukciji.
Cjelokupno valutno izdanje trezorskih zapisa od 1,8 milijuna eura dospijeva za tri mjeseca po prosječnoj kamatnoj stopi od 0,45 posto, što je identično smanjenje cijene kao u slučaju kraćih kunskih dospijeća. . Analitičari Raiffesien banke pad prinosa objašnjavaju "nedostatkom investicijskih alternativa za domaće investitore i viška likvidnosti u sustavu". Uključujući ovotjednu aukciju, snažno zaduživanje na tržištu novca povećalo je i kratkoročni dug domaćih investirima za posla milijarde kuna u odnosu na prošli tjedan pa država po trezorskim zapisima ukupno duguje 20,6 milijardi kuna te gotovo 380 milijuna eura.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Kako se sve ne naziva „istiskivanje gospodarskog sektora“ sa kreditnog tržišta??? Tako vidimo da se te radnje nazivaju: kupovanje vremena, jedno veće domaće izdanje, nedostatkom investicijskih alternativa za domaće investitore , konzumacija/ plasman viška likvidnosti u sustavu ect.
A radi se o tome: jedini pravi i sigurni konzument kredita i zaduženja je država i njena poduzeća. Svi mi ostali samo statiramo i služimo samo kao „privjesak“. Mi smo oni koji kopamo po kontejnerima kreditnog tržišta, mi smo oni koji ispred kreditnih institucija „prosjačimo kredite „ mi smo oni koji su u predstečajevima , restrukturiranjima, dezinvestiranjima, monetizacijama, reinžinjerinzima,… pa nam i ne trebaju krediti!!!???
Uključite se u raspravu