Svijet je uoči 2022. ponovno na prekretnici pod pritiskom globalne zdravstvene i klimatske krize, a reakcija na te izazove odredit će smjer u kojem će zakrenuti ekonomija i način života. Najzvučnija rečenica summita o klimatskim promjenama u Glasgowu jest ona britanskog premijera: “Minuta do 12 je i moramo odmah početi djelovati”. Pitanje je jesmo li za to zaista spremni?
Život nam nosi različite mijene, iz njih izlazimo kako kada, nekad pobjednici, nekad čekamo second chance…, a Hrvatska koja je ekološki zdrava zemlja, može biti pobjednik. Prognoze su dobre, izgledno je da će uslijed odlične turističke sezone BDP rasti po stopi većoj od 7%. Najavljeni ulazak u eurozonu olakšat će pristup kapitalu i povećati kreditni rejting gospodarstva.
Europska unija će u sedam godina enormna sredstva uložiti u “zeleni deal” što Hrvatska može iskoristiti za razvoj zelene ekonomije. Financijski će se sektor okrenuti ulaganjima u održivo poslovanje, posebice niskougljične projekte, a o čemu svjedoči i nova perspektiva EU i SFDR uredba.
Naravno, znamo da ništa nije i neće biti idealno, stoga je realno za očekivati da neće sve biti samo “zeleno”. Klimatske promjene donose pritisak na trajni rast cijena. Iduće nas godine stoga očekuje nastavak rasta cijena energije i sirovina te svih proizvoda za krajnjeg korisnika.
Problemi u lancima opskrbe, koji bi se mogli protegnuti i u 2022., te nedostatak čipova stvaraju dodatni pritisak na proizvodnju. Inflacija bi tako mogla postati ključna tema godine pred nama, kratkog vijeka nadamo se…
Stoga bi preporuka za 2022. bila gledati na dugi rok i planirati svoje financijsko i fizičko zdravlje. Životni vijek je sve dulji, pa je više nego ikad važno na vrijeme početi planirati kvalitetan život u trećoj životnoj dobi. Zahvaljujući mirovinskoj reformi iz 2002. imamo mirovinske fondove, koji su od osnivanja zaradili svojim članovima 40 milijardi dodane vrijednosti. Iako drugi stup daje sigurnost, za kvalitetnu starost potreban je i korak više u obliku dodatne mirovinske štednje.
Nužno je i dodatno se financijski opismeniti kako bismo donosili kvalificirane i za nas građane dobre odluke, a u tom kontekstu financijsko je obrazovanje ključno.
Dijana Markoja, direktorica Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava
