Šačica zvučnih izdanja, na Wall Streetu poznatijih kao “sedmorica veličanstvenih”, prošle je godine osigurala impresivnu izvedbu američkih burzovnih indeksa. Taj dio priče vjerojatno već znate, baš kao i činjenicu da je, zahvaljujući ogromnom interesu ulagača za sve što ima bilo kakve veze s umjetnom inteligencijom, Nvidia odmaknula daleko ispred ostalih.

Gledajući unatrag, cijena dionica se u svega 12 mjeseci doslovno učetverostručila, a kompanija je zasjela na treće mjesto globalne ljestvice najvećih, s tržišnom kapitalizacijom od 2,2 bilijuna dolara (veći su zasad samo Apple i Microsoft).

Samo u odnosu na početak godine dionice su namaknule rast od nevjerojatnih 80 posto i predvode dobitnike među dionicama u sastavu S&P 500 indeksa koji je u međuvremenu, unatoč tvrdokornoj inflaciji i suzdržanosti monetarnih vlasti, upriličio niz novih rekorda.

Ništa od navedenog ne predstavlja osobito iznenađenje, ali zato među izdanjima na začelju, koja svojom izvedbom djeluju poput utega na indeks, upada u oči jednom ime. Riječ je o dionicama Tesle, sve do nedavno punopravnog člana veličanstvene sedmorke koji se do sredine ožujka pretvorio u zapaženog – gubitnika.

Pesimistični rezoni
Tržišna kapitalizacija kompanije u promatranom je razdoblju smanjena za gotovo trećinu (malo iznad 500 milijardi dolara), poprilično razočaravši svoje poklonike koji su usto i zatečeni činjenicom da je od svih izdanja u sastavu indeksa baš Tesla – najgora. Lošija čak i od Boeinga, kompanije na čijim zrakoplovima vrata otpadaju usred leta.

Zvuči nevjerojatno, osobito kada se ta činjenica suoči s konstatacijom kako se cijena dionica Tesla protekle godine udvostručila, što je bilo dovoljno da se nađe među deset izdanja s najvećim rastom na Wall Streetu.

A onda opet, AllianceBernstein je još početkom prosinca prošle godine okladu na pad cijene dionica Tesle ocijenio kao jednu od potencijalno najprofitabilnijih strategija za ovu godinu, ciljajući razinu od 150 dolara po dionici.

Tri mjeseca kasnije projekcije zvuče prilično realno (dionice su skliznule sve do 170 dolara), baš kao i pesimističan rezon autora, temeljen na agresivnoj kampanji snižavanja cijena kojom Tesla očajnički pokušava očuvati svoj udio na tržištu električnih automobila.

Uz bujajuću konkurenciju iz Kine, izdašno diskontirana ponuda nema kredibilne alternative, ali grčevita borba za tržišne pozicije ujedno podrazumijeva i značajan pad proizvodnih marži, odnosno nižu profitabilnost kompanije.

Kako u takvoj situaciji opravdati nabujalu valuaciju dionica? Elon Musk uporno naglašava kako Tesla nije tek jedan u nizu proizvođača automobila, već hi-tech kompanija koja tek treba iskoristiti svoj puni potencijal implementacijom autonomnog sustava vožnje (pored kojeg vozač naprosto nije potreban). No želje i ambicije su jedno, a realnost nešto sasvim drugo; nitko, uključujući i Teslu, još uvijek nije blizu pete razine autonomije u vožnji.

Istodobno, dramatičan rast proizvodnje električnih i hibridnih automobila u Kini posljedica je strateške orijentacije samog partijskog vrha koji pritom ne mari previše za kriterij profitabilnosti.

Rezultat je evidentno zasićenje tržišta, odnosno nesrazmjer ponude i potražnje koji se zasad može ispeglati samo brutalnim cjenovnim ratom na koji Tesla, čini se, nije spremna. Ili barem u onolikoj mjeri kao i kineski konkurenti, koji osim masovne proizvodnje na domaćem terenu mogu računati i na povlašteni porezni tretman.

Toyota u usponu
Suprotno tome, analitičari Wells Farga za ovu godini očekuju stagnaciju, a već u idućoj pad prodaje Teslinih vozila. Potonja prognoza neugodno je odjeknula na tržištu, povukavši dionice još dublje na negativan teritorij, a pesimista je sve više. Uostalom, kakva je to brzorastuća kompanija bez rasta? Već u drugoj polovici prošle godine, s prosječnim smanjenjem cijena svojih modela od pet posto, prodaja je porasla za skromnih tri posto (u odnosu na prvih šest mjeseci 2023. godine).

Kompanija je ispala s prestižnog popisa deset najvećih kompanija na globalnoj razini, a smanjio se i jaz u odnosu na konvencionalan segment automobilske industrije. Baš početkom ožujka tržišna kapitalizacija Toyote, najbližeg pratitelja Tesle, po prvi je puta premašila 300 milijardi dolara, opravdavajući bitno oprezniju strategiju Uprave koja se i dalje gotovo u potpunosti oslanja na konvencionalne automobile (i motore s unutarnjim izgaranjem).

No za razliku od Tesle, čije dionice krasi visoki P/E omjer (cijene i zarade po dionici) od čak 50, dionicama Toyote se trguje uz bitno prizemniju valuaciju (P/E = 12). A to je ipak puno lakše opravdati.