Za desetak dana Hrvatska narodna banka (HNB) objavit će pregled zdravlja cjelokupnoga bankarskog sustava, no ako je suditi prema izvještajima koji su se našli na burzi, može se očekivati daljnje klizanje većine pokazatelja. Dok se i velike banke teško bore s padom prihoda, kontrolom troškova i rastom loših kredita koji nagrizaju kapital, kod manjih kreditora situacija je još i teža. Na vlak za konsolidaciju najranjivijih igrača na tržištu u posljednji je tren uskočila Vaba banka, a ostvare li se planovi, banka će do proljeća imati novog vlasnika i injekciju svježega kapitala.

Novi gubici

Prema polugodišnjim podacima središnje banke, Vaba je na polugodištu imala 5,5 milijuna kuna gubitka te ujedno najnižu stopu adekvatnosti kapitala na tržištu od 12,7 posto. I u posljednja tri mjeseca Vaba nije izbjegla akumuliranje minusa pa su se gubici do kraja rujna popeli na 8,1 milijun kuna. Samo generiranje negativnog rezultata danas nije ni neobično ni neočekivano u bankarskom sektoru, no Vaba za razliku od ostalih banaka ima strateški hendikep. Naime, dok druge banke u potrazi za kapitalom uvijek mogu pokucati na vrata vlasnika, njezina su dva od tri najveća vlasnika s više od 38 posto udjela, Validus i Pluris, u stečaju. Svi ostali, osim švicarskog Balkan financial sector equity fonda s udjelom od 16,5 posto, manje su pravne i fizičke osobe za koje je upitno jesu li dovoljno snažne za konkretniju dokapitalizaciju.

Populistička percepcija

Stoga će o ponudi Alternative fonda za preuzimanje i 50 milijuna kuna vrijednu dokapitalizaciju Vabe odlučivati stečajni upravitelji i najveći vjerovnici Plurisa i Validusa, propalim tvrtkama iz nekadašnje Fime. Prije toga projekt moraju odobriti Alternativeovi ulagači, a potom i središnja banka jer je riječ o stjecanju većem od deset posto udjela u banci. Na prvi pogled svim zainteresiranim stranama u interesu je novi igrač. Vjerovnicima Plurisa i Validusa dokapitalizacijom Vabe porast će dionice, a time i njihova šansa za naplatu potraživanja. Upitno je, međutim, može li negativna percepcija koja se stvara u javnosti o "spašavanju privatnih banaka državnim novcem", kako se populistički percipira zajednički ulazak rizičnoga kapitala i novca države u male banke, utjecati na zeleno svjetlo HNB-a. Središnjoj banci je u cilju održati stabilne banke, a s nagriženim kapitalom Vaba je na izvjesnoj putanji da iskoči iz te definicije. Potencijalni novi vlasnik regulatoru nije nepoznat i njegovi potezi čišćenja u Centar banci već su sad pod povećalom HNB-a.

Sljedeća Kovanica

Dobije li Alternative sva potrebna odobrenja, dokapitalizacija Vabe i čišćenje kreditnog portfelja, poput onog u Centar banci, moglo bi započeti već na proljeće, doznajemo. Nakon ulaska svježega kapitala na red će doći i pitanje o eventualnom spajanju Centar i Vaba banke, no o tome se u ovom trenutku ne razmišlja. Na dnevni red treba doći i priključivanje Banke Kovanice platformi, no ti pregovori još traju.