Plan talijanske vlade da građanima koji plaćaju kreditnim i debitnim karticama vrati dio utrošenog iznosa kako bi time suzbila sivu ekonomiju pokazuje se kao puni pogodak, barem što se tiče odaziva.

Međutim, procjene neovisnih analitičara pokazuju kako će konačni efekt povećanja bezgotovinskog plaćanja biti simboličan, a talijanskom akcijom nije presretna ni Europska središnja banka (ECB).

Kako prenose agencije, više od pet milijuna Talijana uključilo se u samo dva tjedna u vladin program poticanja kartičnog plaćanja povratom 10 posto iznosa transakcije, čime Rim nastoji suzbiti utaju poreza i pomoći trgovcima u koronakrizi.

Najmanje 50 transakcija

Talijani će za kartično plaćanje u fizičkim trgovinama u maksimalnom ukupnom iznosu od 1500 eura tijekom šestomjesečnog razdoblja dobivati od države povrat 10 posto iznosa. Da bi sudjelovali u programu, građani moraju tijekom šest mjeseci obaviti najmanje 50 bezgotovinskih platnih transakcija, uključujući plaćanje prehrambenih namirnica i usluga poput odlaska frizeru ili zubaru.

Plan „povrata gotovine“ službeno počinje u siječnju, a pilot program uveden je 8. prosinca i bit će zaključen krajem godine. Vlada premijera Giuseppea Contea vjeruje da bi odvikavanje Talijana od gotovine moglo ublažiti sve ozbiljniji problem utaje poreza, zbog čega – prema procjenama ministarstva financija – državna blagajna ostaje bez gotovo 109 milijardi eura prihoda godišnje.

Vlada želi također pomoći trgovcima koje su teško pogodile mjere suzbijanja pandemije koronavirusa. „Preko pet milijuna registracija nije mala stvar“, komentira odaziv građana na program profesor javnih financija na Sveučilištu u Ferrari Leonzio Rizzo. Vlada je za financiranje programa u 2021. i 2022. godini izdvojila 4,75 milijardi eura, ali nije navela koliko povećanje prihoda od poreza očekuje.

Digitalna plaćanja, za razliku od gotovine, ostavljaju trag pa ih je teže sakriti od poreznika, objašnjava Reuters.

Program ima i svoje kritičare, uključujući Europsku središnju banku, koja je prošlog tjedna rekla da bi vlade trebale zauzeti neutralan stav prema raznim kanalima plaćanja. U ECB-u su se požalili i da se Italija nije s njima konzultirala o novoj mjeri.

Lutrijom do 1500 eura

Ni u udruzi maloprodajnih tvrtki Confesercenti nisu pretjerano optimistični da će vladin program potaknuti Talijane da se okrenu elektronskim oblicima plaćanja.

„Kada zaživi u cijelosti, program bi mogao generirati pomak od samo četiri posto potrošnje s gotovine na elektronička sredstva plaćanja u 2021. godini“, pokazala je studija udruge, objavljena prošlog tjedna.

Od 1. siječnja Rim planira udvostručiti vrijednost programa „lutrijom računa“ i nagradom od 1500 eura za 100.000 ljudi koji obave najviše kartičnih transakcija u šestomjesečnom razdoblju, neovisno o iznosu pojedine kupnje.