Hrvatska je u ovom izvješću zauzela 51. mjesto od ukupno 63. vodeće svjetske ekonomije što je pogoršanje pozicije za 7 mjesta u odnosu na prošlu godinu.
Treću godinu za redom, IMD – Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti mjeri sposobnost i spremnost zemalja da usvoje i istraže digitalne tehnologije kao ključnog pokretača ekonomske transformacije u poslovanju, upravljanju i širem društvu. Temelji se na analizi 3 faktora: znanju, tehnologiji i spremnosti za budućnost. Svaki od ova tri faktora podijeljena su u 3 pod faktora koji sadrže ukupno 50 kriterija. Za istraživanje digitalne konkurentnosti koriste se statistički podaci (2/3) i podaci prikupljeni u istraživanju mišljenja gospodarstvenika (1/3) koje je provedeno u veljači i ožujku ove godine.
Faktor Znanja odnosi se na nematerijalnu infrastrukturu koja naglašava proces digitalne transformacije kroz spoznaju, razumijevanje i učenje novih tehnologija. Tehnološki faktor procjenjuje cjelokupni kontekst kroz koji je omogućen razvoj digitalnih tehnologija (zakonodavni okvir u skladu s tehnologijom, dostupnost kapitala za ulaganja i tehnološka infrastruktura). Faktor Spremnosti za budućnost ispituje stupanj usvajanja tehnologije od strane Vlade, gospodarstva i društva općenito.
Digitalna tehnologija ne utječe samo na uspješnost poslovanja, već i na pripremu zemlje za promjene u budućnosti. Nacionalne vlade širom svijeta ulažu velika sredstva u svoju digitalnu ekonomiju kako bi omogućile stvaranje novih vrijednosti i omogućavanje prosperiteta zemlje.
„Značajan pad od 7 mjesta na najnovijoj ljestvici digitalne konkurentnosti pokazuje pravi problem Hrvatske: nespremnost na usvajanje tehnologija i stvaranja poticajnog okruženja za držanje koraka s globalnim i posebno digitalnim razvojem. Rezultat je upozorenje za društvo u cjelini jer ukazuje na nedovoljnu spremnost za budućnost, što u najvećoj mjeri pogađa naše mlade generacije. Stoga je krajnje vrijeme da aktiviramo sve svoje resurse na iznalaženju rješenja koja će bitno ubrzati naš razvoj i tako osigurati bolju konkurentnu poziciju Hrvatske.“ istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
Na vrhu ljestvice digitalne konkurentnosti je SAD, a slijede Singapur, Švedska, Danska, Švicarska, Finska, Hong Kong, Norveška i Republika Koreja. Izvješće pokazuje da su znanje i agilnost i dalje od iznimne važnosti za digitalnu konkurentnost.
IMD – Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti
WDC | Zemlja | WDC |
| WDC | Zemlja | WDC |
1 | SAD | 1 | 33 | Poljska | 36 | |
2 | Singapur | 2 | 34 | Portugal | 32 | |
3 | Švedska | 3 | 35 | Kazahstan | 38 | |
4 | Danska | 4 | 36 | Latvija | 35 | |
5 | Švicarska | 5 | 37 | Češka | 33 | |
6 | Nizozemska | 9 | 38 | Rusija | 40 | |
7 | Finska | 7 | 39 | Saudijska Arabija | 42 | |
8 | Hong Kong | 11 | 40 | Tajland | 39 | |
9 | Norveška | 6 | 41 | Italija | 41 | |
10 | Rep. Koreja | 14 | 42 | Čile | 37 | |
11 | Kanada | 8 | 43 | Mađarska | 46 | |
12 | UAE | 17 | 44 | Indija | 48 | |
13 | Tajvan, Kina | 16 | 45 | Bugarska | 43 | |
14 | Australija | 13 | 46 | Rumunjska | 47 | |
15 | V. Britanija | 10 | 47 | Slovačka | 50 | |
16 | Izrael | 12 | 48 | Južna Afrika | 49 | |
17 | Njemačka | 18 | 49 | Meksiko | 51 | |
18 | Novi Zeland | 19 | 50 | Jordan | 45 | |
19 | Irska | 20 | 51 | Hrvatska | 44 | |
20 | Austrija | 15 | 52 | Turska | 52 | |
21 | Luksemburg | 24 | 53 | Grčka | 53 | |
22 | Kina | 30 | 54 | Cipar | 54 | |
23 | Japan | 22 | 55 | Filipini | 56 | |
24 | Francuska | 26 | 56 | Indonezija | 62 | |
25 | Belgija | 23 | 57 | Brazil | 57 | |
26 | Malezija | 27 | 58 | Kolumbija | 59 | |
27 | Island | 21 | 59 | Argentina | 55 | |
28 | Španjolska | 31 | 60 | Ukrajina | 58 | |
29 | Estonija | 25 | 61 | Peru | 60 | |
30 | Litva | 29 | 62 | Mongolija | 61 | |
31 | Katar | 28 | 63 | Venezuela | 63 | |
32 | Slovenija | 34 |
Faktori digitalne konkurentnosti Hrvatske
2019. | 2018. | Promjena | |
Ukupan rang na ljestvici | 51 | 44 | -7 |
Znanje | 42 | 43 | +1 |
Talent | 58 | 59 | +1 |
Obuka i obrazovanje | 31 | 36 | +5 |
Koncentracija znanja | 33 | 32 | -1 |
Tehnologija | 50 | 49 | -1 |
Pravni okvir | 59 | 55 | -4 |
Kapital | 50 | 52 | +2 |
Tehnološki okvir | 41 | 43 | +2 |
Spremnost za budućnost | 60 | 54 | -6 |
Usvajanje tehnologije | 51 | 37 | -14 |
Poslovna agilnost | 62 | 63 | +1 |
IT integracija | 57 | 49 | -8 |
Na razini 3 faktora digitalne konkurentnosti pozitivni pomaci napravljeni su:
– Znanje – poboljšanje indeksa obuke i obrazovanja te talenata;
– Tehnologija – poboljšanje indeksa kapitala te tehnološkog okvira
– Spemnost za budućnost – poboljšanje indeksa poslovne agilnosti.
Indikatori koji pozitivno utječu na našu poziciju u okviru osnovnih stupova digitalne konkurentnosti su:
Znanje
Odnos učenik/profesor u tercijalnom obrazovanju, broj žena s diplomama, veliki broj ženskih istraživača i grantovi za patente visoke tehnologije.
Tehnologija
Investicije u telekomunikacije.
Kao slabosti izdvojeni su sljedeći indikatori:
međunarodno iskustvo
strana visoko kvalificirana radna snaga
obuka zaposlenika
imigracijski zakoni
tehnološki razvoj i aplikacije
agilnost kompanija
korištenje velikih podataka i analitike
transfer znanja
javno privatno partnerstvo
Rezultati istraživanja mogu se preuzeti na stranici: www.konkurentnost.hr
O «Svjetskom godišnjaku konkurentnosti»
Hrvatska je i ove godine uvrštena u Svjetski godišnjak konkurentnosti koji izdaje Institute for Management Development (IMD) iz Lausanne. «Svjetski godišnjak konkurentnosti» objavljuje se svake godine od 1989. u svrhu analiziranja i rangiranja sposobnosti nacija da kreiraju i održe okruženje koje održava konkurentnost poduzeća. Nacionalno vijeće za konkurentnost je partner institut IMD-a od 2006. Rezultati se objavljuju istovremeno u svim zemljama obuhvaćenim ovim mjerenjem.
Nacionalno vijeće za konkurentnost, osnovano 2002. godine, nezavisno je i nestranačko savjetodavno tijelo Vlade Republike Hrvatske sastavljeno od članova iz četiri ključne interesne skupine – poslovnog sektora, vlade, sindikata i akademske zajednice. Misija Nacionalnog vijeća za konkurentnost je trajno promoviranje i poticanje potrebe razvoja konkurentnosti i produktivnosti nacionalnoga gospodarstva s ciljem osiguranja održivog rasta životnoga standarda i kvalitete življenja građana Republike Hrvatske.
www.konkurentnost.hr
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Za mizerno stanje i daljnji pad je jako zasluzan I. Mudrinic (osigurao nelegalno koristenje DTK infrastrukture) i bijedne vlade RH koje nikada nisu provele deregulaciju telekom trzista (last-mile pripada Hrvatskom pardon Deutsche Telekomu). Dok je tako, DT ce biti super profitabilan i njegove usluge namjestene na cijenu i polozaj monopola. Sjetite se kako su prosli H1, Optima i svi ostali….jer su bedaci koji nisu razumjeli polozaj DT-a u RH.
Uglavnom, DT-u je super u RH, cak je tako drzak da dodatno izvozi profit bez poreznih konzekvenci za transferne cijene i transakcije (npr. kupnja obveznica maticnog DT po napuhanoj cijeni ili kupnja Crnogorskog telekoma od Magyartelekoma-oba su vlasnistvi DT-a po napuhanoj cijeni).
RH ima ono sto zasluzuje. U svemu pa i u cijeni telekom usluga i digitalnoj konkurentnosti. 2002 godine sam placala u New Yorku ADSL sa flat telefonom u untar USA, faxom, 30MB/s internetom i 200 TV programa 19,9 US$ mjesecno. Koliko ova usluga kosta u RH 2019…..
Uključite se u raspravu