Izazovi koji čekaju cijelu Europu sve su veći. O njima će se razgovarati i sutra na konferenciji u Zagrebu posvećenoj svjetskim zbivanjima koja nas očekuju dogodine. Jedan od gostiju na toj konferenciji, na kojoj sudjeluje i najviši državni vrh, je švedski ekonomist, znanstvenik i dugotrajni suradnik švedske vlade Klas Eklund. Gostujući u N1 Newsroomu, komentirao je ekonomsko stanje u Europi.

“Nažalost, malo sam pesimističan u pogledu europske ekonomije za sljedeću godinu. Hrvatska još nije toliko pogođena, ali druge zemlje jesu. Kao što znate, kamate rastu kao i inflacija. Mnogi će u Europi vidjeti da će im se prihodi smanjiti, a nezaposlenost rasti. Europsku centralnu banku čeka težak period.”

Komentirajući spremnost europskih lidera na izazove koji nas čekaju u sljedećoj godini, Eklund kaže: “Mislim da to ovisi o državi. U nekim zemljama nisu pripremljeni. Ujedinjeno kraljevstvo nije bilo spremno na Brexit, ni na strašni budžet koji su nedavno predložili, ali mislim da su ljudi na europskom kontinentu izvukli neke pouke iz toga. Dakle, ne možete tratiti novac kao što je to činila Britanija.”

Na pitanje o strahu od populizma, švedski ekonomist objašnjava: “Već vidim da postoje rizici u Italiji, ali oni se nisu materijalizirali. Smatram da su rizici manji nego što ljudi misle. Mnoge se europske države suočavaju s vojnim i gospodarskim problemima. Lako je biti žrtva donošenja loših odluka’, rekao je za N1.

Eklund ističe da je jako sretan što Hrvatska ulazi u Schengen i u eurozonu. Kad je riječ o tome što Rumunjska i Bugarska nisu ušle u Schengen, Eklund ističe: “Postoje neke poteškoće. Osobno mislim da bi bilo dobro da Europa ubrza taj proces, ali nemam uvid u te pregovore.”

“Prijeti i gori konfklikt ako se umanji važnost Kine”

“Govoreći o Kini, Eklund, kao autor knjige o kineskim gospodarskim prilikama i pristupima, ističe: “Kina je mnogo puta navela da je prijatelj Rusije, ali očito im se ne sviđa način na koji Rusija vodi ovu invaziju. Xi Jinping je jasno upozoravao Putina da ne koristi nuklearno oružje. Mislim da Kina nije zadovoljna načinom na koji Rusija vodi ovaj rat i načinom na koji je Rusija odstupila od međunarodnih pregovora. Rusija je postala izopčenik. Kina pojačava svoju vojnu i ekonomsku snagu. Moglo bi doći do puno goreg konflikta nego što je ovaj u Ukrajini ako se pokuša umanjiti važnost Kine.”

Kad je riječ o europskoj ovisnosti o ruskom plinu i nafti, Eklund kaže: “To će se promijeniti. Kriza čini taj proces skupljim, ali pokazuje nam koliko je važno riješiti se ovisnosti o ruskom plinu. Ako se prizvodnja vrati u Europu, mislim da će to isporučiti dobre rezultate, ali će proizvodnja biti skuplja jer se ne možemo oslanjati na jeftinu radnu snagu u Kini.”

Eklund naglašava da nas čeka težak period.

“Imamo brojne dugoročne geopolitičke napetosti s kojima se moramo nositi. Kada zemlje stave sigurnost ispred ekonomije, to znači usporeni rast i lošiju gospodarsku situaciju nego prije. Dakle, trebat će nekoliko godina prije nego što završimo ovu reorganizaciju naše ekonomije. Pretpostavljam da će nam barem godina ili dvije biti teške, ali nadam se da ćemo izaći jači iz ovoga.”

Iz perspektive europskih građana to znači: “Čeka nas visoka inflacija još godinu, dvije koja će nam pojesti novac i smanjiti kupovnu moć, bit će teško smanjiti nezaposlenost. Moguće da će doći do porasta populizma jer je u lošim vremenima teško pozivati se na laka rješenja.”

No, naglašava optimizam po pitanju činjenice da europska ideja raste, posebno naglašavajući ulazak Hrvatske u eurozonu.

Zaključuje da će rat biti najdelikatniji trenurak 2023. godine: “Ukrajinci hrabro brane svoju zemlju, ali tko zna što će učiniti Putin kad bude stjeran u kut. Nadam se da ne razmišlja o nuklearnom ili kemijskom ratovanju. Autokratski lider koji je stjeran u kut može postati jako opasan. Stoga mislim da nas čekaju ogromni rizici.”