Švedska središnja banka snizila je referentnu cijenu novca po prvi put u osam godina. Trenutak je to odvajanja monetarne politike u Europi od američkog Feda u nastojanju da podrže gospodarski rast, piše Financial Times.

Riksbank je u srijedu smanjila svoju glavnu kamatnu stopu za 0,25 postotnih bodova na 3,75 posto, a to je prvi put u ovom stoljeću da je olabavila politiku prije američke središnje banke.

“Kada se inflacija približi cilju, dok je gospodarska aktivnost slaba, monetarna politika se može ublažiti. Ako se izgledi za inflaciju i dalje održe, očekuje se da će referentna stopa biti smanjena još dva puta tijekom druge polovice godine”, priopćio je Riksbank.

Pad krune
Smanjenje stope u Švedskoj, nakon sličnih poteza u posljednjih nekoliko mjeseci od strane švicarske, češke i mađarske središnje banke, pokazuje sve veću spremnost Europe da krene drugačijim putem od SAD-a u monetarnoj politici, kažu ekonomisti.

Tržišta očekuju da će Europska središnja banka sniziti kamatnu stopu na idućem sastanku u lipnju. Zbog veličine gospodarstva SAD-a i velikog utjecaja njegovih financijskih tržišta i dolara, Federalne rezerve obično predvode u promjeni stopa.

Nakon odluke Riksbanka švedska kruna pala je 0,5 posto u odnosu na dolar na 10,9 kruna i 0,4 posto u odnosu na euro na 11,7 kruna. Švedska valuta pala je 7,5 posto u odnosu na dolar i 5 posto u odnosu na euro ove godine.

Christina Nyman, glavna ekonomistica Handelsbanken i bivša dužnosnica Riksbanke, rekla je da bi smanjenje stope stavilo krunu pod dodatni pritisak, osobito ako Fed odgodi popuštanje. “Valuta bi potencijalno mogla biti problem. Švedska je mala otvorena ekonomija i ovisni smo o onome što se događa oko nas”, dodala je.

Budući da je inflacija u SAD-u ostala viša od očekivane, a gospodarstvo nastavlja solidan rast, Fed je prošli tjedan signalizirao da će vjerojatno zadržati više stope još neko vrijeme. No, inflacija i rast u Europi zaostajali su zadnjih mjeseci za SAD-om otvarajući manevarski prostor središnjim bankama regije da počnu snižavati troškove zaduživanja prije Feda.

ECB je signalizirao da će vjerojatno početi snižavati stope na svom sljedećem sastanku o politici 6. lipnja ako pritisci na cijene nastave slabiti kao što se očekuje. Riksbank je i prije bila ispred ECB-a, 2019. ukinula je negativne kamatne stope dvije godine prije nego im je došao kraj u eurozoni.

Preteča ECB-a
Kao članica EU-a, više od dvije trećine švedskog uvoza i polovice izvoza ostvaruje se s Unijom, a to nordijsko gospodarstvo čini osjetljivim na promjene kretanja eura i monetarne politike ECB-a. Postoji zabrinutost, međutim, da bi, ako stope u Europi padnu brže nego u SAD-u, to uzrokovalo deprecijaciju europskih valuta u odnosu na dolar, podižući uvozne cijene i inflaciju. Guverner Riksbank Erik Thedéen nedavno je priznao da bi kruna mogla doći na udar ako Fed održi više stope.

“Riksbank je posebno zanimljivo gledati u ovoj epizodi jer je struktura švedskog gospodarstva usko povezana sa širim europskim i stoga djeluje više kao preteča za ono što bi moglo doći od ECB-a”, rekao je Piet Haines Christiansen, strateg u Danske Bank.

Švedsko gospodarstvo palo je i prošle godine, kao i u prvom tromjesečju nakon niza povećanja stopa koje su dovele do oštrog pada cijena kuća i pada potrošnje. Očekuje se da bi inflacija trebala dosegnuti cilj Riksbanke od dva posto 2024. Riksbank je u srijedu naglasila da su izgledi za inflaciju neizvjesni i da bi daljnje promjene kamatnih stopa “trebao okarakterizirati oprez”.

Istodobno, susjedna Norveška najavila je da će zadržati stope na čekanju u doglednoj budućnosti, a neki ekonomisti sada očekuju da se neće smanjiti do prosinca ili čak sljedeće godine.