Sve više zemalja vraća zlato u domaće riznice zbog inflacije i sankcija koje je Zapad uveo Rusiji, zamrznuvši njezinu imovinu u inozemstvu, pokazalo je u ponedjeljak istraživanje američke tvrtke Invesco.

Više od 85 posto od 85 državnih stabilizacijskih fondova i 57 središnjih banaka procjenjuje da će inflacija u idućih 10 godina biti viša no što je bila u proteklih 10 godina, utvrdio je Invesco u godišnjem istraživaju o državnom upravljanju imovinom.

Takvo okruženje obično potiče ulaganja u zlato i obveznice gospodarstava u nastajanju, ali čini se da je važan okidač i zapadno zamrzavanje gotovo polovine od ukupno 640 milijardi dolara ruskih zlatnih i deviznih rezervi.

Taj presedan zabrinuo je “značajan udio” središnjih banaka, pokazalo je istraživanje, i gotovo 60 posto anketiranih navelo je da je zlato zato postalo privlačnije, a njih 68 posto sada rezerve drži u domaćoj riznici, u odnosu na 50 posto u 2020.

“Držali smo (zlato) u Londonu… ali sada smo ga vratili kući jer želimo sigurnu imovinu i želimo da bude na sigurnom”, citiraju autori izvješća anonimnu središnju banku.

Mnogi zastupaju takav stav, rekao je Invescov čelnik odjela službenih institucija Rod Ringrow, koji je nadgledao izvješće.

“‘To je moje zlato i želim da bude kod kuće’, glasila je mantra kojoj smo svjedočili u posljednjih godinu dana”, dodao je Ringrow.

Kako stoji Hrvatska?

Hrvatska narodna banka u prosincu prošle godine kupila je 56256 unci zlata, odnosno oko 1.75 metričkih tona u ukupnoj vrijednosti 96 milijuna eura, naveo je HNB na svojim službenim stranicama. Ovo je prvi put nakon osamostaljenja Hrvatske da je HNB kupio značajnu količinu zlata te predstavlja kraj dugačke ere u kojoj je HNB bio jedna od rijetkih europskih središnjih banaka bez ikakvih zlatnih rezervi, navodi se u priopćenju.

Razlog kupnje ove količine zlata je pristupanje Hrvatske europodručju te zahtjevi koje Europska središnja banka (ESB) ima od svake članice koja joj pristupa. Naime, ESB od svake nacionalne središnje banke zahtjeva prijenos određenog dijela međunarodnih deviznih rezervi na vlastiti račun, pa 85 posto tih rezervi mora biti u američkom dolaru, a 15 posto u zlatu. Budući da HNB donedavno nije imao u posjedu niti gram zlata, ova kupnja odgovara upravo tom iznosu od spomenutih 15 posto hrvatskih deviznih pričuva na računu ESB-a.

Podsjetimo, HNB je svoje zlato prodao u nekoliko navrata početkom 2000.-ih godina po cijeni značajno nižoj od sadašnje, a 2001. godine, pod vodstvom guvernera Željka Rohatinskog, HNB je prodao 13.127 tona zlatnih rezervi po tadašnjoj cijeni od 272 američkih dolara po unci. Nakon svih troškova, Hrvatskoj je od prodaje zlata ostalo približno 115 milijuna dolara.

Ostatak hrvatskih rezervi je prodan 2005. godine po cijeni od 496 dolara po unci pri čemu je Hrvatska dobila približno 31 milijun dolara.

Opasna geopolitika

Geopolitika i uvjeti na tržištima u razvoju potaknuli su neke središnje banke i da smanje udio dolara u deviznim rezervama i da uvedu druge valute.

Sedam posto anketiranih smatra da rastući dug SAD-a negativno utječe i na dolar, iako većina još ne vidi alternativu zelenoj novčanici u ulozi svjetske rezervne valute. Udio onih koji moguću alternativu vide u kineskom juanu smanjen je pak na 18 posto, s 29 posto u 2022.

Gotovo 80 posto od 142 anketirane institucije vidi geopolitičke napetosti kao najveću opasnost u idućih 10 godina, a 83 posto njih drži da će u idućih 12 mjeseci najveća opasnost prijetiti od inflacije.

Titulu najatraktivnije kategorije imovine ponijela je infrastruktura, posebice projekti koji uključuju proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

Privlačnost Kine za ulaganja blago je smanjena dok je Indija potvrdila poziciju u skupini najatraktivnijih, drugu godinu zaredom. Trend vraćanja proizvodnje bliže matičnoj zemlji poboljšao je pak plasman Meksika, Indonezije i Brazila.

Osim Kine, manje su ulagačima privlačne i Britanija i Italija, pokazalo je istraživanje.