Sve više Europljana na meti kartičarskih prevaranata

Autor: Ante Pavić , 27. veljača 2014. u 09:56
Reuters

Na svakih 2635 potrošenih eura preko kartica nestane jedan euro.

Građani Europske unije te Švicarske, Lihtenštajna, Monaka, Islanda i Norveške, koji čine Jedinstvenu europsku platnu zonu (SEPA) u sve većem su broju žrtve prijevare preko bankovnih kartica.

Europska centralna banka objavila je da su 2012. godine prijevare preko bankovnih kartica prvi puta nakon četiri godine porasle. "Obim prijevara putem kartica unutar je 2012. godine porastao prvi put od 2008. godine, prije svega zbog većih prijevara preko interneta", navodi se u izvještaju ECB-a. Prema objavljenim podacima, na svakih potrošenih 2.635 eura na kreditnim i debitnim karticama izgubi se jedan euro. To čini 0,038 posto cjelokupnih transakcija od ukupnih 3,5 tisuća milijardi eura godišnje.

Prevaranti su tako u 2012. godini uzeli ukupno 1,33 milijardi eura. "Najnoviji podaci govore da moramo ostati oprezni u pogledu prijevara preko kartica", izjavio je potpredsjednik EBC-a Vitor Constancio. Najviše gubitaka imali su građani čije su kartice izdane u Francuskoj, Velikoj Britaniji i Luksemburgu. Najveća količina novca, oko 60 posto, otuđeno je plaćanjima na daljinu odnosno kartičnim plaćanjima preko pošte, telefona ili interneta. Oko jedne četvrine je otuđeno preko POS terminala, a jedna šestina preko bankomata. Europski policijski ured (EUROPOL) upozorio je nedavno da se krađe preko bankomata najčešće događaju u SAD-u jer neki američki bankomati nisu u potpunosti usklađeni sa globalnim sigurnosnim standardom koji se zasniva na čip tehnologiji.

EUROPOL je primijetio da organizirane bande kradu novac, koristeći iste tehnike u Dominikanskoj Republici, Kolumbiji, Rusiji, Brazilu i Meksiku. Pritom su izložene malim rizicima, jer vlasti nemaju dovoljno pravne osnove za borbu protiv takvih prekograničnih kaznenih djela. Sigurnosne mjere za online kupovinu, koje bi trebalo spriječiti kriminalce u krađi osobnih podataka, broja kreditnih kartica i drugih osjetljivih informacija, postale su unosno podzemno tržište. Financijske institucije rijetko objavljuju takve podatke jer se boje da će im javna objava tih podataka naštetiti ugledu.

Komentari (1)
Pogledajte sve

1. paragraf: u sve većem broju su žrtve prevare
2. paragraf: u 2012. prevare su porasle prvi put nakon 2008.

što onda?!

New Report

Close