Sve skuplji stanovi počeli ugrožavati banke

Autor: Tomislav Pili , 02. listopad 2019. u 07:54
U većini europskih država cijene nekretnina vraćaju se na pretkrizne razine/SHUTTERSTOCK

ESRB predlaže ograničavanje zaduženosti klijenata banaka te povećanje njihove kapitaliziranosti.

Rast cijena nekretnina u Europi sve više predstavlja rizik za banke, upozorava jedan od europskih financijskih regulatora, Europski odbor za sistemske rizike (ESRB). 

Uslijed niskih kamatnih stopa na stambene kredite cijene stambenih nekretnina u Europi posljednjih godina u prosjeku rastu četiri posto godišnje, dobrano iznad stopa rasta gospodarstva i inflacije. Kao tijelo zaduženo za nadzor i sprečavanje rizika za europski financijski sustav, ESRB je prošloga tjedna objavio izvješće u kojem je pozvao bankovne regulatore u 11 europskih država na poduzimanje koraka radi ograničavanja rizika koji proizlaze iz rasta cijena nekretnina.

 

4 posto

godišnje u prosjeku rastu cijene nekretnina u EU

Na sve skuplje nekretnine pažnju bi trebale obratiti središnje banke Njemačke, Francuske, Norveške, Češke i Finske, preporučuje ESRB. Regulatorima u Nizozemskoj, Švedskoj, Belgiji, Finskoj, Danskoj i Luksemburgu ta je institucija predložila i uvođenje dodatnih mjera, poput ograničavanja zaduženosti klijenata banaka te povećanje kapitaliziranosti banaka.

Dužnosnik ESRB-a Francesco Mazzaferro izjavio je Financial Timesu kako se dobar dio europskih država vraća na pretkrizne razine cijena nekretnina.

Međutim, poticanje mladih na rješavanje stambenog pitanja u velikom je broju zemalja političko pitanje, pa je i ograničavanje rasta tržišta postao politički osjetljiv problem. Guverner nizozemske središnje banke Klaas Knot pojašnjava da se iz tog razloga tamošnji političari odupirupozivima na ograničavanje iznosa hipotekarnih kredita koji ne bi smio prelaziti vrijednost nekretnine.

Valja podsjetiti kako je nakon financijske krize mnoštvo središnjih banaka dobilo ovlast da bankama propišu povećanje kapitaliziranosti kako bi izdržale buduće krize. Međutim, dobar dio regulatora ustručava se iskoristiti tu ovlast. Ratna Sahay, zamjenik direktora Međunarodnog monetarnog fonda, kaže kako 73 središnje banke imaju tu mogućnost, a samo 11 se njome koristilo. Još četiri su najavile to učiniti iduće godine 

Komentirajte prvi

New Report

Close