Središnja banka u budućnosti će u sklopu upravljanja međunarodnim pričuvama moći ulagati u vrijednosne papire s investicijskim rangom, a ne samo onima s dvjema najvišim ocjenama rejtinga.

Tijekom krize mnoge su države i banke izgubile prvoklasne ocjene (trostruko A), a one koje ga još imaju danas de facto nose realno negativne prinose. Ukratko, mogućnosti ulaganja su "sužene i otežane" pa su i u izmjenama Zakona o HNB-u koje je Vlada prihvatila na jučerašnjoj sjednici pravila utvrđena fleksibilnije. Zamjenik ministra financija Boris Lalovac potcrtao je kako će HNB na sekundarnom tržištu moći ulagati pričuve u sve obveznice s investicijskim rejtingom. To uključuje i hrvatske obveznice, ali tek kad Hrvatska vrati investicijski rejting, ističe Lalovac dodajući da je uvjeren da će se to dogoditi u idućih godinu dana.Osim toga, u prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o HNB-u (za koji je predviđen hitni postupak donošenja radi usklađivanja s pravnom stečevinom EU) izričitije se naglašava zabrana financiranja javnog sektora, a područje odgovornosti središnje banke se proširuje.

Zadaćama HNB-a se, naime, dodaje ona o "doprinošenju stabilnosti financijskog sustava u cjelini". Kako je rekao Lalovac, zbog krize u EU-u ovlasti HNB-a proširit će se tako da će ubuduće on koordinirati i nadzirati cjelokupni financijski sektor. To, međutim, ne znači da će HNB preuzeti ovlasti Hanfe, nego će EU preko HNB-a komunicirati i koordinirati i eventualne krize na području nebankarskog financijskog sektora za koji je nadležna Hanfa. Među novinama koje donose izmjene i dopune Zakona o HNB-u je i odredba prema kojoj će ubuduće od Savjeta središnje banke prethodne suglasnosti za imenovanje morati dobiti ne samo članovi uprava kreditnih institucija, već i članovi nadzornog odbora.