Što se događalo u Zagrebačkoj banci? Je li se, i kako, prao novac? Što je utvrdila kontrola HNB-a? Jesu li zbog toga otišli predsjednik i još dva člana Uprave banke? Koje su posljedice ako se u banci otkrije pranje novca? Koji su kontrolni mehanizmi? Kako funkcionira bankarski sustav? Na ta i brojna druga pitanja odgovore u HRT-ovoj emisiji Otvoreno, urednika i voditelja Damira Smrtića, pokušali su dati gosti: Martina Drvar, viceguvernerka HNB-a, Berislav Jelinić, glavni urednik “Nacionala”, prof. dr. sc. Marijana Ivanov, Ekonomski falultet u Zagrebu, prof. dr. sc. Mladen Vedriš, Pravni fakultet u Zagrebu te Željko Kardum, ekonomski analitičar HRT-a.

HNB UPOZORIO

Zagrebačka banka trebala je kao sumnjive prijaviti čak 38 transakcija ukupne vrijednosti od 488 milijuna kuna

Martina Drvar, viceguvernerka HNB-a, kaže kako HNB ne može komentirati nalaze neke institucije, pa tako niti Zagrebačke banke, bez obzira na to što je dio nalaza u međuvremenu postao javan.

– Ti naši zapisnici kojima baratamo tijekom nadzora sadrže informacije koje se smatraju i bankovnom tajnom i poslovnom tajnom i sadrže te supervizorske informacije kao kvalifikaciju kako banka nešto čini. Isto tako podliježu krivičnim prijavama, stoga nas je Sabor kao zakonodavac obvezao da takve stvari ne iznosimo. Ono što mogu reći jeste da je supervizija u cijelom tom projektu sprječavanja pranja novca je samo jedan kotačić koji se bavi nadzorom, prevencija je na bankama, one kao raskrsnice nekakvih tokova trebaju ugraditi kontrolne mehanizme koji bi trebali spriječiti da nelegalni novac postane legalan i mi ih u tome kontroliramo. Mi nismo istražni organ, mi ne radimo s kriminalcima, mi samo utvrđujemo ima li banka te mehanizme ili ih nema. Znači to je funkcija supervizije, odnosno nadzora u sprječavanju pranja novca, objasnila je Drvar dodavši da nakon svake supervizije slijedi niz mjera poput osobe u banci koja je zadužena za kontrolu, dediciranog člana uprave, interne revizije, IT sustava.

– Ono što banku čini lošom su dvije karakteristike – da banke svjesno ulaze u poslovanje s osobama koje se bave nelegalnim poslovima kako bi ostvarili dobit ili su jednostavno trapave, ne žele ustrojiti te mehanizme jer je to dosta zahtjevno financijski, ustvrdila je.

Analiza

Nešto je trulo, a najveća banka i HNB uporno šute

Kaže da ne može potvrditi navode koji će sutra izaći u Jutarnjem listu da HNB vrši nadzor nad još 5 banaka, rekavši samo da HNB permanentno vrši nadzor.

Berislav Jelinić, glavni urednik tjednika Nacional koji je prvi prije dva tjedna otvorio ovu priču, kaže kako je posve sigurno u pitanju najveći skandal u povijesti Zagrebačke banke.

– Upravo je dirljiva razina ignorancije i bezobraštine koja se plasira u javnost već dva tjedna iz te Zagrebačke banke gdje oni za skandal tolikih razmjera kažu da su u pitanju glasine i nagađanja. Ja sam osupnut. Mi smo prije dva tjedna objavili sve ovo što ste vi danas u prilogu spomenuli. Radi se o tome da je HNB ustanovio cijeli niz nepravilnosti koje nisu demantirane od strane Hrvatske narodne banke. Ono što je trebalo funkcionirati u Zagrebačkoj banci po pitanju sprječavanja pranja novca naprosto nije funkcioniralo u najvećem broju situacija. Dogodilo se da je zbog toga morao otići g. Miljenko Živaljić. Isti dan kada je Nacional uputio upit u HNB i Zabu, to je bilo pretprošli ponedjeljak poslijepodne, ostavke su podnijela još dva člana uprave Zabe. To je još jedna zanimljiva koincidencija. Mi smo u prošlom broju donijeli jednu ekstenziju toga teksta, jedan follow up u kojem smo malo preciznije napisali tko je sve pod lupom. Našli su se tamo brojni poduzetnici uključujući g. Čermaka, g. Milana Popovića i još nekih. Uglavnom, radilo se o nekim transakcijama povezanim s tijekom novca iz Rusije. Lijepo je to Jutarnji list u svom izdanju od nedjelje nadopunio donijevši kompletne iznose kada je u pitanju  g. Popović., rekao je Jelinić dodavši kako u ovom “neugodnom slijedu događaja je malo tko govorio istinu”.

Dva nova člana

Nakon ostavki došlo do promjene u Upravi Zagrebačke banke

– HNB se pokrila time da ne smije iznositi podatke i da je rekla sve što smije, Zaba to temeljito prešućuje kao i ljudi koji su ulovljeni u toj situaciji. Treba napomenuti da se ne radi nužno u svim tim situacijama o pranju novca i da su brojni klijenti Zagrebačke banke zbog nemara i teškog ignoriranja nekih propisa dovedeni u neugodnu situaciju. Koliki su razmjeri toga, to će se tek utvrđivati, ali isto tako se treba utvrditi je li riječ o slučajnom propustu ili je netko u određenom vremenskom periodu naprosto zaključio ili odlučio da se okrene glava u drugom pravcu da bi se određene transakcije mogle provesti, ustvrdio je dodavši da je u pitanju skandal par excellence naročito zato što je sličan skandal pogodio UniCredit grupu prošle godine u poslovnicama u Njemačkoj i Austriji, objašnjava Jelinić u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.