Što je “risk on”, a što “risk off” sentiment na financijskim tržištima?

Autor: Poslovni.hr , 16. travanj 2018. u 12:22
Foto: Thinkstock

Kada počnu izlaziti loše vijesti o političkoj ili gospodarskoj situaciji, investitori zaključe da bi moglo doći do usporavanja gospodarskog rasta ili čak recesije.

Na burzama se opće raspoloženje sudionika može podijeliti na dvije faze – prvu u kojoj su investitori optimistični i masovno kupuju financijske instrumente koji donose viši prinos u dobrim vremenima; te drugu fazu u kojoj su investitori zabrinuti pri čemu ulažu u instrumente koji su percipirani sigurnim utočištima. Ove dvije faze se kontinuirano izmjenjuju i u kraćim i u dužim vremenskim periodima, a među profesionalcima su poznate kao faze “risk on” i “risk off” sentimenta.

Risk on – uzroci i posljedice

Riječ je o situaciji u kojoj izlaze pozitivne vijesti o stanju u globalnom gospodarstvu, kao što su rast američkog BDP-a, povećanje industrijske proizvodnje u Kini, najava dizanja kamatnih stopa od strane Europske centralne banke, neuobičajeno dobri poslovni rezultati velikog broja globalnih korporacija i sl. U takvoj situaciji investitori zaključuju da se rizik pri ulaganju smanjuje i da će cijene dionica nastaviti rasti te da će stopa inflacije i kamatne stope također rasti, kao i potražnja za naftom i sirovinama kao što su bakar, aluminij i željezo.

Zbog toga se odlučuju na ulaganje u investicijske klase koje bi trebale donijeti viši prinos, a to su dionice, dionički indeksi, investicijski fondovi, financijske izvedenice vezane uz naftu i ostale energente i sirovine. Kada je u pitanju Forex valutno tržište, u opisanoj situaciji raste tečaj australskog, novozelandskog i kanadskog dolara, jer te zemlje izvoze dosta sirovina u velika gospodarstva, ali jačaju i euro i britanska funta. Euro spada pod „risk on“ valute, jer u dobrim ekonomskim vremenima pada rizik od političkih nestabilnosti u EU, a raste vjerojatnost velikog izvoza njemačkih, francuskih i talijanskih automobila u ostatak svijeta kao i vjerojatnost dobre turističke sezone zbog veće kupovne moći potrošača. Funta jača zbog snažnog britanskog financijskog sektora. Ukratko, pozitivno poslovno okruženje na globalnoj razini = više ulaganja, a budući da je London svjetsko financijsko središte, više novca se slijeva u Britaniju i britansku funtu.

Budući da rizik pri ulaganju pada (ili barem većina sudionika na tržištu smatra tako), smanjuje se interes za posjedovanjem sigurnih instrumenata kao što su obveznice i zlato. Kada je u pitanju Forex, najčešće dolazi do pada tečaja američkog dolara, japanskog jena i švicarskog franka.

Uzroci i posljedice “Risk off” sentimenta

Kada počnu izlaziti loše vijesti o političkoj ili gospodarskoj situaciji, investitori zaključe da bi moglo doći do usporavanja gospodarskog rasta ili čak recesije. Budući da u recesijama padaju profiti firmi i kamatne stope, dolazi do rasprodaje dionica na temelju čega pada i vrijednost dioničkih indeksa i udjela u investicijskim fondovima. Cijena nafte također pada, jer pri nižem gospodarskom rastu pada potražnja za energijom.

Kada je u pitanju Forex, dolazi do jačanja valuta koje su percipirane sigurnim, a to su ponajviše američki dolar, švicarski franak i japanski jen. Dolar se smatra sigurnim zbog ekonomske, vojne i političke moći SAD-a, švicarski franak zbog stabilnosti financijskog sustava, a japanski jen zbog izvozno orijentirane ekonomije i vraćanja domaćeg kapitala u Japan u nesigurnim vremenima. Budući da pri objavi loših vijesti raste rizik od recesije, a u recesijama postoji mogućnost bankrota banaka, dio investitora se odlučuje za kupnju zlata, jer tu investiciju smatraju najsigurnijim ulaganjem. Zbog toga cijena zlata gotovo pa redovito raste kada je tržište u „Risk off“ fazi.

Zaključak

Risk on situacija: Raste cijena/vrijednost dionica, indeksa, nafte i valuta kao što su euro, funta, australski, kanadski i novozelandski dolar, a pada cijena zlata i tečaj američkog dolara, franka i japanskog jena.

Risk off situacija: Pada cijena dionica, indeksa, nafte i valuta kao što su euro, funta, australski, kanadski i novozelandski dolar, a raste cijena zlata i tečaj američkog dolara, franka i japanskog jena.

Za Admiral Markets:

Josip Kokanović, mag. oec.

Analitičar

Napomena: Gore navedene prognoze su isključivo mišljenje autora i nisu investicijski savjet. Svaka odluka o kupnji ili prodaji pojedinih financijskih instrumenata mora biti isključivo Vaša, a analize Admiral Marketsa iskoristite samo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima.

Komentirajte prvi

New Report

Close