Početkom godine, tradicionalno, na snagu stupa nova lepeza poreznih propisa koja će zadirati u okvire oporezivanja dohotka, odbitke, doprinose, najizdašniji proračunski prihod PDV, te lokalne poreze. No, s prvim danom 2025. dolazi i jači zahvat u porezni sustav – uvođenje poreza na nekretnine.

Kako su iz Vlade prilikom predstavljanja naveli, cilj je prebaciti porezno opterećenje s rada na druge izvore gospodarske snage, na oporezivanje nekretnina, ali i stabilizirati tržište nekretnina poticanjem dugoročnog najma.

Tako će, podsjetimo, porez na nekretnine zamijeniti postojeći porez na kuće za odmor, a obračunavat će se po rasponu stopa od 0,6 do 8 eura po četvornome metru. Taj porez plaćat će pravne i fizičke osobe za nekretnine koje se ne koriste, kao i banke i tvrtke i država, a egzaktnu stopu određivati jedinice lokalne samouprave.

Pritom će od tog nameta biti oslobođeni vlasnici nekretnine koji je koriste za stalno stanovanje, a isto će vrijediti za nekretninu u kojoj živi netko iz obitelji, odnosno one koje su u dugotrajnom najmu pri čemu zakonodavac to smatra razdobljem od najmanje deset mjeseci u godini. Od poreza će biti oslobođene i derutne, neuseljive nekretnine te objekti koji služe za poljoprivredu i nestambene djelatnosti.

Jedan od kriterija za oslobođenje od obveze plaćanja tog poreza bit će socijalni kriteriji. Uvođenjem poreza na nekretnine po prvi puta se u zakonsko rješenje uvodi pojam domaćina, osove koja iznajmljivanje u turističke svrhe ima kao dodatnu djelatnost u objektu u kojem ima prijavljenu svoju adresu stanovanja.

Odluke do ožujka
Temelj na plaćanje poreza bit će evidencija po kojoj se obračunava i plaća komunalna naknada, a koja će se i dalje naplaćivati. Naime, sve lokalne jedinice do kraja veljače obvezne su donijeti odluke o oporezivanju nekretnina na svom području, po zonama i pripadajućim poreznim stopama.

Nova godina donosi i povećanje gornjeg iznosa paušalnog poreza turističkog najma. On je dosad po krevetu iznosio od 19,91 eura do 199,08 eura. Ubuduće će to biti u rasponu od 20 do 300 eura eura po krevetu, a to će ovisiti o razvijenosti općine ili grada. U najrazvijenijim općinama paušalni iznos po krevetu godišnje će se plaćati od 100 do 300 eura, u drugoj skupini od 70 do 200 eura, u trećoj od 30 do 150 eura. U turistički najmanje razvijenim područjima plaćat će se od 20 do 100 eura po krevetu.

Kod poreza na dohodak država je odlučila povećati osobni odbitak pri obračunu plaće s 560 na 600 eura. To je, inače, potez koji su porezni stručnjaci dugo zagovarali kako bi od poreznih intervencija koristi imali i oni koji ne upadaju u “škare’ poreza na dohodak. Proporcionalno će se povećati iznosi za uzdržavane članove i osobe s invaliditetom.

Za prvo dijete mjesečni odbitak iznosit će 300 eura, za drugo 420 eura, za treće 600 eura, za četvrto dijete 840 eura… Za uzdržavane članove uže obitelji i bivšeg bračnog druga za kojeg se plaća alimentacija odbitak u ovoj godini iznosi 300 eura, a osobni odbitak za invalidnost od 180 do 600 eura, ovisno o stupnju invalidnosti.

Država ponovno intervenira u porezne stope, a koje će određivati lokalne jedinice budući da je porez na dohodak prihod lokalne uprave. Općine će nižu stopu moći utvrđivati na najviše 20 posto, manji gradovi na 21, veći gradovi i središta županija na 22, a Grad Zagreb na 23 posto.

Kod viših stopa poreza, gornji limit za općine će biti 30 posto, za gradove 31, velike gradove i središta županija 32, a Zagreb 33 posto. Pritom donji limiti za nižu stopu ostaju na 15, a za višu na 25 posto. Povećan je prag za primjenu više stope poreza na dohodak od 30 posto s godišnjeg primitka od 50.400 na 60.000 eura. Za male poduzetnike ulazak u sustav PDV-a povećava sa 40.000 na 60.000 eura.

S novom godinom rastu i iznosi neoporezivih primitaka, no tek oko sedam posto. Isplate nagrada za radne rezultate bit će neoporezive do 1200 eura, otpremnine za odlazak u mirovinu do 1500 eura, stipendije za učenike i studente do 600 eura te naknade za odvojeni život do 300 eura. Izmjenama Zakona o minimalnoj plaći, pak, minimalna bruto plaća, pak, od 1. siječnja 2025. raste za 15,5 posto, na 970 eura.

Plan stambene politike
Iseljeni hrvatski državljani koji se planiraju vratiti, a dosad su tu spektakularno izostali rezultati, bit će oslobođeni plaćanja poreza na dohodak pet godina, uz uvjet da su u inozemstvu boravili neprekidno najmanje dvije godine. Mladi će i dalje ostvarivati pravo na umanjenje godišnjeg poreza na dohodak do 25 godina u potpunosti, a od 26 do 30 godina djelomično, 50 posto. No, za poslodavce se ukida oslobođenje od plaćanja zdravstvenog osiguranja za mlade radnike od pet godina, pri čemu oni koji već koriste tu olakšicu mogu je iskoristiti do isteka petogodišnjeg roka.

Prijedlogom Nacionalnog plana stambene politike do 2030., koji je u javnu raspravu upućen krajem prosinca, od 1. siječnja ove godine mladima do 45 godina osigurat će se povrat plaćenog poreza na promet nekretninama, koji trenutačno iznosi tri posto tržišne vrijednosti nekretnine. Pri kupnji novogradnje, za prvu nekretninu mladi će imati pravo na povrat 50 posto plaćenog poreza na dodanu vrijednost (PDV).

Pravilnikom će se odrediti i ostali kriteriji za ostvarenje prava, poput određene kvadrature stambene jedinice po članu kućanstva, primjerice povrat iznosa do određene kvadrature, ako je stambena jedinica veća od propisanog po članu kućanstva, zatim maksimalne cijene stambene jedinice koja je predmet povrata, obveze prijave prebivališta u stambenoj jedinici…